BANJALUKA – Kreten, spodoba, ljigavac, podvala, ciganija. Ovo su samo neki epiteti kojim je predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik u proteklim godinama „počastio“ novinare, ambasadore, pa čak i sportiste svjetskog ranga poput Novaka Đokovića.
Kao što je poznato, isti Dodik je, istovremeno, inicijator, politički nalogodavac te, u najmanju ruku, najvatreniji zagovornik usvajanja, za novinare katastrofalnih, izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS u kojima se kriminalizira kleveta, propisuju krivična djela protiv časti i ugleda i uvreda.
Prema članu 208a. ovog zakonskog rješenja koje je u fazi rasprave, sam Dodik je, zapravo, počinio brojna krivična djela jer „ko uvrijedi drugoga, kazniće se novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM“.
Ako je to djelo, dalje piše u Zakonu, učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja ili na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 10.000 KM do 50.000 KM.
Ako se ovakav zakon usvoji i kada počne njegova implementacija, jasno je, novinari su meta, a nikako Dodik. Naime, navedenim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS novinarima će se čak i u obavljanju redovnih zadataka dodatno otežavati rad, odnosno stavljati meta na čelo. O čemu je riječ?
Zadaća novinara je, između ostalog, da izvještavaju sa sjednica organa vlasti, izvršne vlasti, sudskih rasprava, javnih skupova i drugih javnih događaja. Ako se desi da na tim događajima neko iznese uvredljive ili klevetničke sadržaje, novinari i mediji dužni su i te sadržaje vjerodostojno prenijeti javnosti. S obzirom na to da Dodik to najčešće čini, tako bi i sami novinari (ni krivi ni dužni) mogli odgovarati za klevete i uvrede kojima on „časti“ pojedince?!
U članu 208d. Izmjena i dopuna Krivičnog zakonika vidljiv je samo prividan pokušaj da se novinari izuzmu iz ove priče, no onda je zakonodavac nastavio odedbu sa „ali“.
“Nema krivičnog djela iz čl. 208a. do 208v. ovog zakonika ako se radi o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili prenosilo”.
Ali, kako dokazati da neko ko je iznio salve uvreda na nečiji račun to nije činio u namjeri da nekoga omalovažava? Vjerovatno je to nemoguća misija kako za dotičnu osobu tako i za novinare koji to prenesu.
Džana Brkanić, zamjenica urednika Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u BiH, kaže da novinari ne bi smjeli biti kažnjavani za izvještavanje sa sjednica, pa ni u slučaju kada neko nekog neargumentovano optužuje ili vrijeđa, što je nerijetka pojava ako se naprimjer prati Narodna skupština Republike Srpske.
“Uz to, recimo, neka ponašanja političkih aktera ne trebaju biti sakrivena od očiju javnosti, treba i da vide i da čuju ko sjedi u državnim i entitetskim institucijama i prima platu. Na koncu, šta ćemo s live prenosima? Smatram da su mnogi članovi Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS, a koji se odnose na uvredu i klevetu, preširoko postavljeni, za što znamo da ostavlja mogućnost proizvoljnog tumačenja, a uz to i ne isključuju svakodnevne novinarske poslove, što je ništa drugo do ograničavanje medijskih sloboda. Novinari su ti koji su do sada u BiH, jednoj od najkorumpiranijih država, otkrili brojne koruptivne i kriminalne afere, pa je jasno i kome ovakav nacrt zakonika ide u prilog – moćnicima koji nisu, a imali bi za šta da odgovaraju ili budu procesuirani”, ističe Brkanić.
„Slap“ tužbe
Komentirajući upravo samo ponašanje Dodika u javnim istupima istaknula je da on u prvom redu nikada nije kažnjen za negiranje zločina, kao ni za umanjivanje prava LGBTIQ zajednici za koju kaže da „to treba eliminisati“, a naposljetku ni za vrijeđanja novinara koje naziva „lopovima i bitangama“.
“I onda novinari ne treba da pokažu njegovim glasačima i drugim građanima kako on vrijeđa, jer bi mogli biti kažnjeni? To je najveći apsurd ovog nacrta. Ovakvi članovi zakona u suprotnosti su s dobrim međunarodnim praksama, poput Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, Estonije, Kipra. Bosna i Hercegovina je prva u regionu, 2002. godine, dekriminalizovala klevetu, prebacivši je na građanski, parnični postupak. Umjesto naprijed, mi se vraćamo korak unazad, prateći opet po najgorem, recimo, susjednu Srbiju iz koje svakog dana možemo da čujemo vapaj kolega koji primaju nevjerovatan broj „SLAP“ tužbi – a kojima je cilj ugasiti medije, zatrpati i onesposobiti novčano novinare”, zaključila je Brkanić.
Novinar portala InfoVeza Stefan Blagić kaže da s obzirom na činjenice da u izmjenama i dopunama ovog zakona ne postoji isključenje protivpravnosti u sadržajima koji se prenose, novinari dolaze u jednu potpuno apsurdnu situaciju gdje im se praktično zabranjuje da rade svoj posao.
“A to će napraviti potpunu katastrofu u ovoj profesiji. Pitam vaše čitaoce, logički da razmisle, kako novinari mogu biti odgovorni ako npr. preko društvenih mreža uživo prenose neki događaj u kojem se neko od političara nađe uvrijeđen za nešto što je izgovoreno na događaju? Da li će televizije koje prenose sjednice Narodne skupštine Republike Srpske da odgovaraju zbog eventualnih uvreda iznesenih na sjednicama ili konferencijama za medije koje se prenose uživo? Posebno je interesantno što predloženi nacrt zakona ne prepoznaje javni interes, pa ako tu činjenicu kombinujete sa svim navedenim dobit ćete katastrofalne rezultate, a novinari će se moći baviti svojim poslom tačno onoliko koliko se fudbalski sudija bavi košarkaškim suđenjem”, naveo je Blagić.
On naglašava da će režimski novinari uživati potpunu zaštitu, a za ovu konstataciju, dodaje, ima dokaze koje će i sam objaviti ubrzo.
“Vjerujem da će jedina “sloboda” postojati u slučajevima kada Dodik vrijeđa druge, pa je moguće da će tu postojati jedini prostor u koji bi novinari mogli “uplivati”, stoga što postoji realna mogućnost da će u tom slučaju, makar djelimično, biti zaštićeni. Vjerujem da će se sam Dodik pobrinuti za to, jer ako neko ima upliv u pravosuđe Republike Srpske, onda je to on”, istakao je Blagić.
Kontrola medija
Glavna urednica Spin portala Sanja Vasković, uz napomenu da su pojedine odredbe Nacrta zakona nejasne, ističe da će on onemogućiti novinare da istinito izvještavaju sa skupština što je, kaže, posebno zabrinjavajuće s obzirom da je riječ o predstavnicima građana, te da birači imaju pravo znati kako ih predstavljaju oni za koje su glasali i kako raspolažu javnim novcem.
“Imajući u vidu da pratim skupštinska zasjedanja u Gradu Istočno Sarajevo, sastavljenom od šest opština s administrativnim centrom Grada, gdje se ona ne prenose uživo i gdje je kontrola medija od vlasti skoro potpuna, posebno je opasno vratiti se korak unazad. S obzirom da se nedavno desilo da nadležni na Skupštinu nisu pozvali čak ni medije, pokazujući na određeni način samovolju i bahatost, u društvu gdje se politički neistomišljenici već surovo kažnjavaju i etiketiraju, pitanje je opstanka nezavisnih medija i demokratičnosti društv”, navela je Vasković.
Apsurdno je, naglašava, da novinari moraju odgovarati za sadržaj koji, u interesu javnosti, prenose.
“Sve će se svoditi na “slobodna tumačenja” pravosudnih organa. Posebno je sporno kako će sud utvrditi njihovu namjeru da nekoga uvrijede, a pojam “uvrede” nije jasno definisan. Imajući u vidu skupštinsku retoriku, neupitno je ko će se “usuditi” izvještavati o predstavnicima građana”, naglasila je Vasković.
Navodi da su i pravnici upozorili kako je isključenje krivične odgovornosti, ukoliko je u pitanju istinito iznošenje ili prenošenje, neprimjenjivo kada je u pitanju krivično djelo uvrede. Fokus.ba