BANJALUKA – Ukoliko na predstojećim opštim izborima ne dođe do nekakvih promjena, sumnjam da će biti ozbiljnijih pozitivnih pomaka ka dobijanju kandidatskog statusa BiH, zato što su trenutni lideri pokazali nesposobnost da tako nešto mogu da donesu i da postave na sto, rekao je Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regent's univerzitetu u Londonu gostujući u podkastu „Pretres“ koji zajedno realizuju portal CAPITAL i Transparency International u BiH.
Smatra da dio građane ne prepoznaje aktere koje bi donijeli pozitivne promjene.
„Mislim da dio građana po nekom tradicionalnom instinktu bira uvijek isto i na vlasti se održavaju uvijek iste političke strukture. Dio građana je razočaran propuštenim prilikama u prošlosti pa je prestao da glasa, tako da mobilizacija građana, da iskaže podršku ili gnjev na demokratski način, nije uspješna“, kazao je Anđelić.
Dodao je da to govori i o političkim partijama, koje nisu sposobne da mobiliziraju građanstvo.
Napominje da je dodatni problem i politički model u BIH, koji zahtjeva velike koalicije.
„Uglavnom ulaze tri grupe nacionalističkih elita, koje potom podjele funkcije i potencijalnu ekonomsku dobit svojim simpatizerima i političkim vrhovima. Ako se potencijalno formira nenacionalistička grupa partija na vlasti, dva puta se desilo, a nije bilo uspješno. Također se u toj grupi morao uvrstiti dio ili cjelokupni dio političke elite“ rekao je on i objasnio da je to za posljedicu ima razočarenje građana koji prestaju glasati.
„Oni se iseljavaju tako da se smanjuje ta potencijalna baza, koja bi mogla da dovede do demokratskih promjena. Jedino očaj onih koji su do sada glasali za nacionaliste, možda mogu promijeniti njihovo mišljenje i omogućiti promjene“ naglasio je on.
Dodaje da su ostale zemlje Zapadnog Balkana napravile ozbiljnije pomake za dobijanje kandidatskog statusa nego BIH, ali da je i tamo došlo do zastoja i stvaranja kompetitivnog odnosa.
„Takav odnos je bio prije onog prijema velike grupe od deset zemalja, 2004. godine. Prije nego što su ušle zajedno bilo je takmičenje, ko će prvi ući, jer su neke zemlje procijenile da će prije ostvariti svoj cilj, ulazak u EU, ako krenu na taj put same“ rekao je on.
Ako ikada dođe do zvaničnog integrisanja zemalja Zapadnog Balkana u EU, Anđelić smatra da će to biti učinjeno za svih šest zemalja odjednom.
Politički motivi za Ukrajinu
Isto smatra da je Ukrajina dobila kandidatski status samo zbog sukoba u ovoj zemlji.
„To je iskreno jedini razlog. EU je nedovoljno moćna, što se tiče odbrambenih strategija, taktika i politika, da djeluje na istoku Evrope. Ostao je samo taj simbolički oblik davanja kandidatskog statusa, zemlji gdje su upitne demokratske tekovine i vladavina prava, stanje ljudskih prava i ekonomske slobode. Korupcija je visoka, a socijalna mobilnosti nije visoka. Po svim tim faktorima Ukrajina je u istoj kategoriji zatvorenog društva, zajedno sa Rusijom“, kazao je Anđelić.
Naglašava da invazija Rusije u Ukrajinu „nije sukob autoritarnog i demokratskog modela“.
„Nijedna nije funkcionišući demokratski model. Jedan je sigurno autoritarni, a ukrajinski je prvenstveno korumpirani. Od nezavisnosti Ukrajine imali smo seriju korumpiranih režima i predsjednika, sa izuzetkom trenutnog, koji nije imao ni vremena, a nije ni iz političke kaste, da bi se pokazao takvim. Za ostatak režima pitanje je kakav“, precizirao je Anđelić.
Dodao je da neka istraživanja pokazuju da je poslednjih godina popularnost ideje o EU integraciji u silaznoj putanji.
„EU je bila na vrhuncu popularnosati 1993. godine i nakon dogovora u Mastrihtu je taj trend u nekoj logičnoj silaznoj putanji“, rekao je Anđelić i dodao da je to bilo vidljivo i na primjerima pojedinih zemalja, koje su ušle u EU.
„U Poljskoj je na primjer, neposredno pred ulazak ove zemlje u EU došlo do pada popularnosti ideje o EU. Bio je problem da se vrste svinja, koje se uzgajaju nisu skladu sa EU standardima. Onda je trebalo ubjediti seljaka da njegove svinje nisu dovoljno dobre za EU i da on treba radikalno da promjeni ono čime se bavi. U Hrvatskoj je bio problem što je liberalna Hrvatska bila „za“ EU ideju, a nacionalistička je bila „za“, jer se podiže zid između njih i Srbije. Tada su bili za, a sada su skeptičniji“ naveo je Anđelić.
Otvoreni Balkan test za EU
Osvrnuo se i na inicijativu „Otvoreni Balkan“, koju je okarakterisao kao jednu vrstu testa.
„Ja to vidim kao pokušaj sugestije da se kaže: „Vi niste još zreli za istinske evropske integracije i ovo vam je test, koji morate da prođete pa vas onda možda razmatramo u budućnosti“. Teško je reći da li je to dobar korak ili samo zamaskiravanje nedostatka istinskih integracija“, kazao je on i dodao da su reakcije na tu inicijativu isto različite.
„Albanci su najpozitivnije reagovali na to, u Crnoj Gori su skeptični a u BiH je podjeljeno mišljenje kao i u svemu po ovom pitanju“, rekao je Anđelić.
Smatra da EU, kada je u pitanju Zapadni Balkan, svoje odluke zasniva na odnosima EU sa velikim silama, prije svega SAD i Rusijom.
„EU je u jednom periodu djelovao kao samozadovoljni entitet, jer su ostvarili integracije u drugoj polovini devedesetih godina. Unija se realizovala i nekako su djelovali kao veliki potencijal i kao svjetski dominantna ekonomska sila“ naveo je Anđelić.
Dodao je da se EU nakon „Dejtona“ u BIH, pa i ostatku regije uspavala.
„Došla je globalna finansijska kriza, gdje su se morali baviti samim sobom, gdje se može vidjeti karakteristična dvoličnost EU, gdje su spasili 30 banaka od bankrota. Pojedine banke su u tom vremenu nacionalizovane, pa su nakon toga ponovo privatizovane. Građani koji su finansirali tu nacionalizaciju nisu vidjeli profit od toga što je stvorilo nezadovoljstvo u glasačkom tijelu. To pokazuje koliko su bili obuzeti samim sobom i svojim problemima“, kazao je Anđelić.
Napominje da u svemu tome počinje period simbolične prisutnosti EU na Zapadnom Balkanu.
„Onda dolazi do buđenja kada se shvata da neki „maligni ruski uticaj na Zapadnom Balkanu prisutan“ i kako onda da se konfrontirati sa tim. Kreće se u reakciju, a ne akciju i to je zapravo problem. Sada ja mislim, sa iskustvom Ukrajine, slijedi akcija i da se više neće čekati na reakciju“ kazao je Anđelić.
Cijeli razgovor pogledajte na našem YouTube kanalu ili poslušajte na SoundClaud.