ZAGREB, Ni u ovoj godini u Hrvatskoj neće biti bolje. Zaključak je to analize stanja i prognoza za Hrvatsku koje je u razgovoru za Jutarnji list iznio Richard Grieveson, glavni analitičar uglednog Economist Intelligence Unita (EIU), grupe stručnjaka vezanih uz nedeljnik The Economist.
Iako u Vladi Hrvatske očekuju da će 2014. Hrvatskoj donijeti konačni izlazak iz petogodišnje recesije, strani su stručnjaci, kojima je praćenje stanja u Hrvatskoj u opisu poslova, ipak manje optimistični.
Tako Richard Grieveson Hrvatskoj i u ovoj godini najavljuje nastavak recesije, ali s manjim padom privredne aktivnosti nego ranijih godina, dok bi početak oporavka mogao krenuti tek potkraj godine, prenosi Jutarnji list.
– Teško je vidjeti što bi generisalo rast privrede – upozorava Grieveson.
U prilog tome, ističe, govori i nastavak rasta broja nezaposlenih kojih je već, prema podacima sa biro rada, više od 370.000, zatim nastavak razduživanja stanovništva i premali rast ličnih primanja, u svakom slučaju nedovoljan da podstakne potrošnju.
Nad potrošnjom kao Damoklov mač visi i predstojeća procedura prekomjernog deficita (EDP) koju je EU osmislila za članice koje muku muče sa dovođenjem u red svojih javnih finansija. Hrvatska će u sklopu EDP-a morati skoro prepoloviti svoj budćetski manjak i zaustaviti rast javnog duga.
To će se, smatra Grieveson, uvelike provesti daljnjim rezanjem javne potrošnje. Nepoznanica u cijeloj jednadžbi ostaju kretanja na stranim tržištima, sa kojima je Hrvatska jako vezana, a o toj situaciji zavisi i dinamika oporavka hrvatske privrede.
Sve to, i pored nekih pozitivnih pomaka, kojih ima, ne daje previše nade u početak oporavka prije kraja godine, pokazuje skener EIU za 28. članicu EU.
U takvim će okolnostima broj nezaposlenih i dalje rasti. Sve to otvara vrata jačanju opasnosti od socijalnih nemira, posebno nakon što se intenziviraju rezovi u javnoj potrošnji. Rješenje, smatraju u Londonu, leži u ubrzanju reformi koje će potaknuti dolazak stranog kapitala, a time i otvaranje novih radnih mjesta i jačanje izvoza, uz održavanje političke stabilnosti.
Reforme su u Hrvatskoj, naglašava Grieveson, posebno potrebne u radnom zakonodavstvu jer će se bez njih Hrvatska teško riješiti teškog utega nezaposlenosti.
Ahilova peta Hrvatske i inače je slaba konkurentnost privrede te poslovno okruženje koje baš i nije podsticajno za razvoj biznisa, zato na tome treba dodatno poraditi.
– Brzina reformi vjerojatno će biti spora, neke će mjere biti bolne u kratkom roku, a većina koristi neće se odmah vidjeti – zaključuje Grieveson. Jutarnji list