BANJALUKA, Berba kukuruza u Republici Srpskoj je počela, a prema prvim procjenama proizvođača prinosi se kreću između šest i osam tona po hektaru. 
Ratari kažu da je prošlogodišnji rod kukuruza obrala suša, pa su prinosi dostizali jedva četiri tone po hektaru, dok je ove godine rod na mnogim parcelama udvostručen.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ističe da su kombajni ušli u njive gdje su zasijani hibridi kukuruza koji ranije sazrijevaju, a u narednim danima berba će početi i na ostalim parcelama.
– Poljoprivrednici koji planiraju jesenju sjetvu na parcelama pod kukuruzom počeli su berbu, a rod se procjenjuje na oko šest tona kod ranih sorti kukuruza, do osam tona kod onih koji dozrijevaju kasnije – rekao je Marinković.
Dodaje da bi na pojedinim parcelama prinosi bili znatno veći, da nije bilo kukuruzne zlatice.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac tvrdi da ratari imaju razloga za zadovoljstvo, bar kada je riječ o prinosima i kvalitetu kukuruza.
– Cijena kukuruza trenutno iznosi oko 400 KM po toni, a dobar rod će sigurno uticati na pad cijene – rekao je Usorac.
Poljoprivrednik iz Lijevče polja Duško Banjac koji pod kukuruzom ima pet hektara kaže da su kombajni ušli u njive prije deset dana.
– Kukuruz je dobro rodio, duplo bolje nego lani, a bilo je i više padavina, pa je i kvalitet bolji – rekao je Banjac.
Dobrim kvalitetom kukuruza i visokim prinosima mogu se pohvaliti i semberski ratari, a više od polovine obradivog zemljišta u ovoj regiji zasijano je kukuruzom.
– Berba klipova je već počela, a uskoro će i berba kukuruza u zrnu. Kvalitet je iznad prosjeka – rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da sa aspekta proizvodnje kukuruza, godinu možemo smatrati veoma uspješnom.
– Pod kukuruzom se u Srpskoj ove godine nalazi oko 135.000 hektara, a očekivani rod je oko 810.000 tona – rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.
Kukuruz je najznačajnija kultura u proljećnoj sjetvi u RS kojom su zasijane najveće površine. Sjetva je ove godine bila nešto jeftinija nego lani, što su ratari iskoristili da produže brazdu za oko 15 odsto u odnosu na prethodne godine. Za obradu zemljišta, đubrenje i zaštitu sjemena na površini od hektara, ratari su morali da izdvoje oko 1.740 KM, što je za oko devet odsto manje nego lani.
Jesenja sjetva
Stojan Marinković kaže da vremenski uslovi idu naruku poljoprivrednicima te da je optimalni rok za jesenju sjetvu od kraja septembra do polovine oktobra.
– Ima dosta vlage, treba što brže pripremiti zemljište kako bi jesenja sjetva počela na vrijeme. Prvo će početi sjetva uljane repice, a potom i glavnih ozimih kultura ječma i pšenice – rekao je Marinković. Glas Srpske
