ZAGREB, Hrvatski zavod za zapošljavanje iznio je alarmantne podatke – udio nezaposlenog u ukupnom stanovništvu Hrvatske u radnom dobu, još prije dvije godine, dostigao je gotovo 20 odsto.
Situacija postaje još gora kada se uzme u obzir da se ne radi o uobičajenom mjerenju nezaposlenosti, već o udjelu broja nezaposlenih u populaciji pojedinih gradova.
To znači da bi podaci o pravim stopama nezaposlenosti, onima koji se izračunavaju kao udio u aktivnom stanovništvu, onom koje radi ili traži posao – bili još porazniji.
Vlada Hrvatske je izračunala da je tokom recesije u Hrvatskoj nezaposlenost porasla za 187.000.
Od tog broja, u mandatu sadašnje “Kukuriku koalicije”, rast nezaposlenosti iznosi 30.000.
Na to upozorava i Evropska komisija, koja je u proljetnim prognozama za članice EU i kandidate Hrvatsku ocijenila kao zemlju koja je “zaglavila u recesiji” i čija se privredna aktivnost od 2008. do danas smanjila za 12 odsto.
Podaci govore da je u Hrvatskoj trenutno nezaposleno nešto više od 350.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti krajem marta iznosila je 21,6 odsto.
To znači da je svaki peti radno aktivan stanovnik bio u potrazi za poslom.
Gledano po županijama, najviše nezaposlenih registrovano je u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, te u Gradu Zagrebu, što su i županije sa najvećim brojem stanovnika.
Ako neko izgubi posao u Zagrebu ili Puli, šanse da nađe drugo zaposlenje, ipak, postoje. Ali, ako bez posla ostane u Petrinji ili Đakovu, mogućnosti novog zapošljavanja su minimalne.
Najteže stanje je u Petrinji. U nekad jakom industrijskom središtu, udaljenom samo 50-ak kilometara od hrvatske metropole, nezaposleni su još u vrijeme posljednjeg popisa stanovništva činili 19,5 odsto ukupnog stanovništva u dobi između 15 i 65 godina.
Slično je stanje i u nizu drugih gradova – od Vukovara i Đakova na istoku zemlje, preko Siska, pa do Kaštela i Sinja. U njima udio nezaposlenih u stanovništvu radne dobi iznosi 15 ili više odsto, što se već može opisati kao socijalna katastrofa.
Suprotno optimizmu Vlade Hrvatske, Brisel za ovu godinu prognozira pad ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj za jedan odsto i dalji rast nezaposlenosti.
Značajniji oporavak, tvrde u Briselu, nije realan ni u sljedećoj godini, a biće nastavljen i rast nezaposlenosti, prenose hrvatski mediji.
