NJUJORK, Cijena akcija američkog diva Citigroupa, donedavno najveće svjetske banke po tržišnoj vrijednosti, prvi put je pala ispod jednog dolara u trgovanju na Njujorškoj berzi.
Vrijednost akcija Citigroupa pala je u četvrtak naveče za 13 odsto na 98 centi. Time je akumulirani pad njihove cijene od početka godine dostigao 85 odsto i sada banka ima tržišnu vrijednost od 5,5 milijardi dolara. Na svom vrhuncu, potkraj 2006. godine, akcije Citigroupa vrijedile su 55,70 dolara, a tržišna vrijednost banke bila je 277,2 milijarde dolara. Citigroup, koju vodi predsjednik Uprave Vikram Pandit, sada je 184. banka na svijetu po tržišnoj vrijednosti, iza malezijske banke Bumiputra-Commerce Holdings i turske Akbank TAS, u kojima američki poljuljani div ima po 20 odsto udjela.
Prema pravilima Njujorške berze emitenti čije akcije tri mjeseca imaju cijenu ispod jednog dolara moraju biti isključeni sa tržišta, ali je zbog aktuelne krize pokrenuta procedura za izmjenu pravila.
Investitori gube povjerenje da se cijena njenih akcija može oporaviti nakon više od 37,5 milijarda dolara gubitaka Citigroupa u posljednjih pet kvartala i nove najavljene državne akcije spasavanja.
“Napokon možete kupiti akcije Citigroupa u trgovini ‘sve po dolar’. Kako ‘model kišobrana’ propada, bankarska industrija je na pragu ere preduzetništva u kojoj će se banke pozicionirati tako da se usredotoče na jednu ‘nišu'”, izjavila je Dian Gernik, strateg za ulaganja njujorškog investicionog fonda “Invesco”, koji upravlja imovinom od 354 milijarde dolara.
Citigroup je objavila da je zbog gubitka više od 37,5 milijardi dolara u posljednjih pet tromjesečja, američka vlada banci obezbijedila 45 milijardi dolara u zamjenu za svoj udio u njenom vlasništvu. Prošle sedmice američka vlada je pristala da pretvori svoje povlaštene akcije u obične, povećavši svoj udio u vlasništvu Citigroupa na 36 odsto i ojačavši bilans banke što bi trebalo da je učini koliko-toliko otpornijom protiv budućih gubitaka.
Citigroup je osnovana 1998. godine udruživanjem Citicorp i Travelers Group, koje je s vrijednošću od 85 milijardi dolara tada bilo najveće udruživanje u istoriji. Ta operacija pomogla je da američka vlada opozove zakon iz razdoblja “velike depresije” tridesetih godina prošlog vijeka, koji je zabranjivao bankama sa štednim ulozima građana da učestvuju u aktivnostima investicionog bankarstva.