BEOGRAD, Srpska poljoprivreda bi se 2014. godine, kada na snagu stupi potpuna liberalizacija trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sa Evropskom unijom, mogla naći u ozbiljnoj krizi, jer većina domaćih farmera nije spremna za oštru evropsku konkurenciju.
Prema studiji koju su nedavno izradili USAID Agrobiznis u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i NALED-om, Srbija hitno mora da poradi na podizanju konkurentnosti i organizovanju, odnosno udruživanju poljoprivrednika u zadruge, asocijacije ili kooperative.
Goveđe meso – Srbija nije cjenovno konkurentna u proizvodnji goveđeg mesa u odnosu na najveći broj zemalja EU, a ima i velike oscilacije u proizvodnji koje izazivaju i cjenovne varijacije. Pri tom, veliki broj goveda, naročito za proizvodnju mlijeka, posljednjih godina je zaklan ili izvezen čime je smanjena mogućnost brzog prilagođavanja na novonastale situacije kao što je podizanje proizvodnje usljed poticaja visokih cijena.
Dogovorena liberalizacija trgovine sa EU podrazumjeva snižavanje carine sa početnog nivoa od oko 40 odsto na 14 odsto u toku šest godina. Nema slobodne trgovine sa Turskom, dok je dogovoreno potpuno ukidanje carina sa Belorusijom. Pregovori u okviru STO još nisu završeni i postoje tri zahtjeva za sniženje carina – od Brazila, SAD i Ukrajine. Od država, članica STO prijeti i najveća opasnost od prekomjernog uvoza smrznutog mesa, a spas za domaću proizvodnju je ukrupnjavanje farmi.
Šećer – Mogućnost uvoza šećera iz EU praktično ne postoji. Da se carine za uvoz šećera spuste i na O odsto (trenutno je preko 40 procenata), uvoza ne bi bilo, jer EU više nema šećer koji bi nam ponudila.
Ulje – Proizvodnja suncokreta je jedna od rijetkih gdje Srbija ima bolje prinose nego zemlje EU. Ona ima i dovoljno konkurencije na nivou otkupa suncokreta koji garantuje korist proizvođača, ali Srbija ima i dovoljno tržišnih nepravilnosti koje tu konkurenciju narušavaju. Inače, jestivo suncokretovo ulje je jedan od rijetkih proizvoda za koji Srbija nije liberalizovala svoju carinu prema EU i ona je 30 odsto.
Mlijeko i mliječni proizvodi – Procjene su da liberalizacija, a koja će biti potpuna 2014. godine, neće ugroziti proizvodnju mlijeka i mljekarstvo direktno, ali će svakako dovesti na tržište veće količine mlijeka u prahu koje će, indirektno, uticati na konkurentnost domaćih proizvođača. Carinske stope na ostale proizvode od mlijeka sada iznose oko 20 odsto i predviđeno je njihovo ukidanje.
Ono može značajno da utiče na tržište jogurta, čime će mnoge mljekare izgubiti svoj glavni izvor profita, pa će samim tim biti zatvorene. Što se tiče proizvođača sira, tu neće doći do većih promjena, jer većina sireva koji se ovde proizvode najviše se i troše u Srbiji. Proizvođačima mlijeka u Srbiji ne idu na ruku – neadekvatna politika i mala podrška sektoru, liberalizacija u regionu prema EU koje smanjuje naš izvozni potencijal, jer dobijamo konkurenciju na tim tržištima, kao i liberalizacija carina i trend povećanja uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda. Očekuje se značajno smanjenja broja mljekara.
Luk – Povećanjem uvoza luka, doći će do smanjenja domaće proizvodnje. Ovakva tržišna promjena usloviće promjene kod proizvođača i to kod onih velikih koji luk proizvode na savremen način. Oni će imati konkurenciju prvenstveno kod prodaje u supermarketima i moraće dodatno da investiraju u skladištene prostore. Takođe, proizvođači u centralnoj Srbiji, gdje se luk prodaje pretežno na lokalnim pijacama ili nakupcima usljed loše infrastrukture, kao i proizvođači koji ulaze i izlaze iz proizvodnje u zavisnosti su od dobre ili loše godine.
Top 10 uvoz
* Kakao čokolada
* Žvakaće gume bez šećera
* Južno voće
* Cigarete
* Sjeme za setvu
* Preparati za ishranu životinja
* Biskviti, tost i peciva
* Palmino ulje
* Nesukrozni šećer i sirup
* Hrana za pse i mačke
Top 10 izvoz
* Smrznute maline
* Rafinisani bijeli šećer
* Kukuruz
* Smrznute višnje
* Sirovo sojino ulje
* Suncokret i suncokretovo ulje
* Smrznute kupine
* Sokovi
* Orasi
* Maline, kupine, dudinje
Novosti