SARAJEVO, Vodeći ekonomista Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana Abebe Aduguna rekao je da region nakon drugog talasa recesije sada pokazuju slab oporavak, koji je i dalje na inicijalnom nivou.
Predstavljajući iz Prištine videolinkom “Redovan ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evopu” /Albaniju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju i samoproglašeno Kosovo/, Aduguna je naveo da se predviđa rast bruto društvenog proizvoda /BDP/ u 2013. godini za 1,7 odsto nakon pada od 0,6 odsto u 2012. godini.
“Oporavak će biti vođen ponovnim rastom u sektorima električne energije, poljoprivede, te u određenim izvoznim sektorima, dijelom zbog poboljšanih vremenskih uslova. U određenim zemljama dolazi do kašnjenja oporavka zbog nekvalitetnih kredita, sporog oporavka procesa odobravanja novih kredita, nastavka procesa razdruživanja, te usporene fiskalne konsolidacije”, pojasnio je Aduguna.
On je naglasio da je malo vjerovatno da će u šest zemalja jugoistočne Evrope doći do ubrzanja oporavka sve dok je evrozona i dalje u recesiji, ukazujući da je najveći razlog za zabrinutost što zemlje zapadnog Balkana i dalje pate od visoke stope nezaposlenosti.
Aduguna je istakao da je recesija u evrozoni imala negativan uticaj na spoljnu potražnju i direktna strana ulaganja u jugoistočnoj Evropi, ali i da je sada obim proizvodnje počeo da se oporavlja naročito u Srbiji, koja predstavlja 45 odsto privrede regiona.
“Sada obim proizvodnje počinje da se oporavlja, izvoz se oporavlja u Srbiji, najvećoj privredi regiona, vremenski uslovi su poboljšani, a sektori električne energije, turizma i sa tim povezani sektori u nekim zemljama postaju dinamičniji”, rekao je, između ostalog, Aduguna.
Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu ukazala je na činjenicu da je ovaj izvještaj sveobuhvatan i pokazuje sa kojim se izazovom suočava region, jer ono što se događa u Makedoniji i Srbiji može imati uticaja na BiH, budući da je sve međusobno povezano.
“Radimo ove izvještaje svakih šest mjeseci, a namjera je dati makroekonomsku prezentaciju stanja u regionu, ali i svakoj zemlji pojedinačno. Izvještaj koji je predstavljen danas se u velikoj mjeri bavi pitanjem stvaranja novih radnih mjesta jer je ogromna nezaposlenost u regionu”, rekla je Abreu novinarima u Sarajevu.
Ona je naglasila da je nezaposlenost u BiH među najvećom u regionu, te da je posebno zabrinjavajuće to što je među mladim viša od 50 odsto. “Da bi se mogla otvoriti radna mjesta neophodne su reforme u vezi sa radnim zakonodavstvom i investicione klime”, ukazala je Abreu.
Ekonomista Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak rekla je da ova međunarodna finansijska institucija ima četiri glave preporuke kada je riječ o reformama.
“Zagovaramo nastavak procesa fiskalne konsolidacije, obezbjeđivanje održivosti finansijskog sektora kroz ojačanu supereviziju i unapređenje finansijske discipline, nastavak rada na poboljšanju investicone klime, te povećanje stepena fleksibilnosti propisa koji se odnose na tržište rada i smanjivanje demotivacionih faktora za rad”, navela je Hlivnjakova.
Ona je naglasila da je došlo do blažeg oporavka u ekonomiji BiH, ističući podatak koji je objavila Agencija za statistiku BiH da je izvoz BiH za prvih pet mjeseci ove godine ostvario pozitivan trend koji iznosi 10,80 odsto, dok je uvoz i dalje skroman – negativna stopa 0,5 odsto.
Kada je riječ o kreditnom rejtingu zemlje, Hlivnjakova je istakla da ga od drugog kvartala 2012. godine agencije “Mudis” i “Standard end Purs” nisu mijenjale. “Nadamo se da će ovi pozitivni indikatori ipak uticati na to da i agencije za kreditni rejting malo promijene svoje mišljenje i malo pozitivnije ocijene kreditni rejting zemlje”, dodala je Hlivnjakova.
Kada je riječ o doznakama, prema podacima Svjetske banke, one su nešto manje nego proteklih godina, ali u regionu BiH vrlo dobro kotira.
Direktne strane investicije su, prema riječima Hlivnjavkove, nastavile da dolaze u BiH u konstantnom trendu rasta koji, ipak, nije u toliko velikom nivou u BDP-u da bi mogao značajnije uticati na stanje rasta ekonomije. Srna