BANJALUKA, Zbog blokade otplate spoljnog duga postoji rizik da Svjetska banka blokira kreditne linije prema BiH. Da bi se izbjegle sankcije, uključujući i suspenziju prezentovanja novih projekata na odobrenje, neophodno je do 14. februara 2012. obezbijediti punu otplatu dospjelih iznosa.
Rekla je to u intervjuu “Glasu Srpske” šef kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu.
– Ako se i dalje ne bude servisirao dug prema Svjetskoj banci, to će rezultovati suspenzijom isplata u okviru razvojnih projekata koji se trenutno finansiraju iz kredita, grantova i zajmova Svjetske banke – istakla je Abreu.
* Kako komentarišete činjenicu da BiH od 1. januara ne servisira svoj spoljni dug i da li zbog toga prijeti blokada kredita Svjetske banke?
ABREU: Konstantno pratimo situaciju i nadamo se da će vlasti BiH uskoro postići neophodni dogovor da bi zemlja mogla nastaviti servisirati svoje međunarodne obaveze. Posljedice prolongiranog zastoja u servisiranju spoljnog duga su nemjerljive i potrebno je hitno djelovanje. Postoji potencijalni rizik od blokade kredita Svjetske banke. Da bi se izbjegle sankcije od strane Svjetske banke, uključujući i suspenziju prezentovanja novih projekata na odobrenje, BiH mora do 14. februara 2012. obezbijediti punu otplatu dospjelih iznosa. Ako se i dalje ne bude servisirao dug prema Svjetskoj banci to će rezultovati suspenzijom isplata u okviru razvojnih projekata koji se trenutno finansiraju iz kredita, grantova i zajmova Svjetske banke.
* Koliko se trenutno realizuje projekata koje kreditira Svjetska banaka i kolika je njihova vrijednost?
ABREU: Svjetska banka trenutno pruža podršku za 12 projekata u BiH. Ukupna vrijednost tih projekata, koji su u različitim stadijumima implementacije, je 302,3 miliona američkih dolara. U prethodne dvije godine došlo je do ubrzanja implementacije projekata, uz dobru stopu povlačenja sredstava, koja spada među najbolje u regiji Evrope i Centralne Azije. Ti projekti imaju pozitivan uticaj u smislu poboljšanja života ljudi u nekoliko bitnih oblasti kao što su primarna zdravstvena zaštita, energetika, putna infrastruktura, poljoprivreda, zaštita okoline i razvoj malih i srednjih preduzeća.
* Smatrate li da je neodgovorno što Ministarstvo finansija i trezora BiH blokira otplatu spoljnog duga, iako novac za te svrhe stoji na računima?
ABREU: Ministarstvo finansija i trezora BiH nas je obavijestilo da su obezbijeđena sredstva za punu otplatu, ali i da postoje neophodne parlamentarne procedure koje se moraju sprovesti prije uplate. Nadamo se da će se te procedure što prije okončati.
* Kako ocjenjujete odluku vlasti Republike Srpske da zbog blokade na nivou BiH svoje obaveze isplati direktno putem Trezora RS?
ABREU: Možemo potvrditi da je Svjetska banka primila uplatu od RS. Svjetska banka trenutno drži sredstva koja je dobila od RS, ali ih ne zavodi formalno kao otplatu i neće ih zavesti dok ne dobije instrukcije od vlasti BiH.
* Da li su u ovoj godini planirani novi krediti i koji projekti bi trebalo da budu realizovani?
ABREU: U partnerstvu sa vlastima u BiH trenutno pripremamo nove investicione projekte u oblasti navodnjavanja u vrijednosti od 40 miliona dolara, zemljišne administracije u vrijednosti 30 miliona dolara i dodatno finansiranje od 100 miliona dolara za olakšanje pristupa finansijskim sredstvima za mala i srednja preduzeća. Pored toga, Svjetska banka će biti spremna da pruži podršku za druge reformske prioritete vlada u BiH, a naročito za mjere politike, koje mogu biti potrebne kao odgovor na usporen ekonomski rast u cijeloj regiji.
Ekonomska kriza
* Gotovo je jedinstveno mišljenje da će ova godina u ekonomskom smislu biti mnogo teža nego prošla. Kakve su procjene Svjetske banke?
ABREU: Naše su projekcije da će ekonomski rast u 2012. biti manji nego u 2011. godini. Za BiH smo predvidjeli ekonomski rast od dva odsto u 2011. i jedan procenat u 2012. godini. Međutim, taj scenario zavisi od urednog rješavanja krize evra. Efekti daljeg globalnog usporavanja i produženih neizvjesnosti u evrozoni mogu uticati na ekonomiju BiH putem smanjenja izvoza u zemlje evrozone, prolongiranja i stagnacije direktnih stranih investicija, otežanog dobijanja kredita od banaka i smanjenja doznaka od dijaspore. Da bi budućnost bila bolja, moraće se ostvariti istinski napredak na političkom frontu. Entitetske i vlasti BiH će morati doći do trajnog kompromisa o raspodjeli prihoda i nadležnosti, a sve vođe, uključujući i lidere socijalnih partnera, treba da smognu hrabrosti da otvoreno iznesu svojim članovima potrebu sprovođenja značajnih reformi i svođenja kolektivnih zahtjeva u okvire koji se uklapaju u fiskalnu realnost. Glas Srpske
