BANJALUKA – Nadležne inspekcije u Republici Srpskoj su za šest mjeseci ove godine prilikom uvoza pregledale 32.213 pošiljki hrane, od kojih je uzeto 1.374 uzorka za laboratorijsku provjeru zdravstvene ispravnosti i kvaliteta, potvrđeno je u Inspektoratu Srpske.
Utvrđeno je da u 12 slučajeva pošiljke hrane nisu ispunjavale propisane parametre zdravstvene ispravnosti i kvaliteta, te je zabranjen njihov uvoz i naloženo uništavanje ili vraćanje dobavljaču.
U većini slučajeva riječ je o mesnim prerađevinama i konditorskim proizvodima porijeklom iz Srbije.
U Inspektoratu kažu da se pošiljke koje se uzorkuju za analizu ne puštaju u promet prije dobijanja laboratorijskih rezultata. Tek nakon dobijanja rezultata analize, ako je ona u redu, inspektor donosi rješenje kojim se dozvoljava puštanje u promet.
“Na osnovu svega navedenog, možemo reći da se na tržištu Republike Srpske prometuje kontrolisana hrana”, naglašeno je u Inspektoratu Srpske.
Za potrebe vršenja inspekcijskog nadzora u spoljnotrgovinskom nadzoru prilikom uvoza, inspektori Inspektorata Srpske su prisutni na 12 graničnih prelaza, odnosno carinskih ispostava u Republici Srpskoj.
“Svaku pošiljku hrane koja se uvozi u Republiku Srpsku mora pratiti potrebna dokumentacija koja uključuje i uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i sertifikat koji izdaje nadležni organ zemlje izvoznice, a kojim se potvrđuje da je pošiljka ispravna. Kontrola hrane prilikom uvoza u Srpsku vrši se kako bi se utvrdilo da li je ista zdravstveno ispravna i bezbjedna za ljudsku upotrebu”, navedeno je u Inspektoratu.
Predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke Dušan Srdić rekao je Srni da ovo udruženje smatra da potrošači u Republici Srpskoj, kao ni u cijeloj BiH, nisu dovoljno zaštićeni od nekvalitetnih proizvoda i da se propusti koji dovode do pojave nekvalitetnih proizvoda na tržištu javljaju već na samoj granici kod uvoza.
“Smatram da se prilikom uvoza ne obavljaju u dovoljnoj mjeri sve potrebne kontrole i ne vodi se računa šta se konkretno uvozi. Ne vrši se dovoljna kontrola carinske niti deklaracije koja stoji na proizvodu, odnosno supstanci koje treba da sadrži određeni proizvod”, naveo je Srdić.
Srdić je kao primjer toga naveo meso iz uvoza, gdje potrošač nema pravih informacija odakle je došlo to meso, odnosno da li je došlo sa područja za koje se tvrdi da je njegova zemlja porijekla.
Prema njegovim riječima, takođe se ne zna koliko je to meso staro, koliko puta je zamrzavano, da li potiče “iz robnih rezervi neke države ili ne”. Srna
