SARAJEVO, Javnost u BiH ostala je iznenađena nedavnom informacijom da uopšte nije poznato gdje je potrošeno skoro 8 milijardi KM na osnovu postojećih akciza na gorivo i sredstava za putarine. Podaci koje smo dobili iz Uprave za indirektno oprezivanje (UIO) BiH pokazuju da je većinski dio prikupljenih prihoda preusmjeren na račune bh. entiteta Federacija BiH i Republika Srpska.
Iz UIOBiH su nam dostavili podatke o raspodjeli prihoda za period od 2006. do 2016. po koeficijentima koje na kvartalnom nivou usvaja Upravni odbor UIO.
“Radi se o raspodjeli ukupno prikupljenih prihoda (PDV-a, akciza, carina i putarina 0,15 KM). Dakle, ne postoji poseban podatak o raspodjeli samo akciza i putarine iz razloga što se svi prihodi uplaćuju na jedinstveni račun i idu u raspodjelu”, kazali su nam iz UIO.
Također, dostavili su nam podatke o raspodjeli posebne putarine 0,10 KM (za izgradnju autoputeva) za isti period, a kako ističu, ova se putarina prikuplja na poseban podračun Jedinstvenog računa i rapoređuje se prema posebnim koeficijentima koje je usvojio Upravno odbor UIO još 2009. godine.
Uprkos tome što se kompletan teret u vezi s nejasnoćama o utrošku prikupljenih sredstava prebacuje na Savjet ministara BiH, podaci UIO govore da su državne vlasti imale najmanje koristi od ukupno prikupljenih prihoda (PDV-a, akciza, carina i putarina 0,15 KM).
Naime, na račun bh. institucija u periodu od 2006. do 2016. godine uplaćeno je 7.735.513.999,93 KM. Ovim povodom kontaktirali smo Ministarstvo finansija BiH iz kojeg su nam kazali kako su ta sredstva korištena za finansiranje državnih institucija te da je dio iskorišten i za isplatu plata državnim parlamentarcima koji se posljednji mjesec pitaju kako su potrošena prikupljena sredstva.
Najveći dio sredstava u proteklih deset godina uplaćen je entitetu Federacija BiH i to 28.879.398.806,83 KM. UIO je samo u prošloj godini federalnim organima uplatila 465.374.400,00 KM, što je otišlo na otplatu spoljnog duga, te 2.489.774.401,80 KM.
Ukupno 465.374.400,00 KM doznačeno je u periodu od 2006. do 2016. godine institucijama Republike Srpske. Manji bh. entitet prošle godine dobio je 251.238.400,00 KM za otplatu spoljnog duga i 1.258.754.019,50 KM. Sredstva su raspoređena i na račun Brčko Distrikta BiH koji je u periodu od deset godina dobio ukupno 1.595.827.368,31 KM.
Slična situacija je i s raspodjelom sredstava prikupljenih na osnovu putarine od 0,10 KM s obzirom na to da je FBiH raspoređeno 529.599.370,42 KM, RS-u 350.074.160,09 KM, a Brčko distriktu BiH 17.952.521,13 KM. U konačnici, riječ je o raspodijeli 897.626.051,64 KM sredstava.
Još uvijek ostaje nepoznato kako su vlasti iz administrativno-teritorijalnih jedinica (bh. entiteta i distrikta) raspoređivale prikupljena sredstva na osnovu postojećih akciza na gorivo i sredstava za putarine i zbog čega ova sredstva nisu korištena za infrastrukturne projekte. Analitičari sumnjaju kako je dobar dio iskorišten za isplate plaće uposlenicima u državnim institucijama, odnosno za krpljenje budžetskih rupa.
Podsjećamo, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zaim Backović tražio je od Uprave za indirektno oporezivanje da mu dostavi informacije o prikupljenim sredstvima od postojećih akciza na gorivo i prikupljenim sredstvima za putarine.
Iz UIO su odgovorili da je u periodu od 2006. do 2016. godine od postojećih akciza na naftu i naftne derivate prikupljeno ukupno 4.828.733.578,70 KM. U istom periodu ukupno prikupljena sredstva za putarine iznosila su 2.951.979.419,53 KM.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, u jeku priče o ponovnom upućivanju seta zakona o povećanju akciza u parlamentarnu proceduru, kazao je za Klix.ba da će se o povećanju akciza raspravljati tek kada se entiteti izjasne o tome da li su za povećanje jer će oni, a ne Vijeće ministara BiH, koristiti i implementirati sredstva od prikupljenih akciza na naftu i biogoriva.
“Ovo posebno naglašavam i na stavovima entiteta ćemo insistirati, jer smo nerijetko s tog nivoa slušali da osim akciza postoje i neke druge alternative za izgradnju autoputeva i magistralnih cesta pa zbog toga s velikim zanimanjem očekujemo, ili da se da nedvosmislena podrška usvajanju zakona o akcizama, ili da nam se obrazlože teoretski i praktični modeli tih alternativa”, rekao je Zvizdić. Klix.ba
