BANJALUKA, “Šume Republike Srpske” će početkom maja uspostaviti kontrole prema granici sa Srbijom kod Višegrada i Foče, kako bi evidentirali one koji izvoze trupce umjesto gotovog proizvoda ili poluproizvoda, rekao je Risto Marić, direktor ovog preduzeća.
“Mi ne možemo kontrolisati izvoz, ali možemo evidentirati one koji izvoze trupce, a ne prerađen proizvod, i oni će biti sankcionisani tako što za njih u narednoj preraspodjeli neće biti sirovine”, kaže on.
Nedavno ste s resornim ministrom imali sastanak sa kojeg je poručeno kako se ide u rigoroznije kontrole u poslovanju. Da li su one do sada bile slabe?
Marić: Mi imamo internu kontrolu, ali nismo ti koji možemo na saobraćajnicama kontrolisati tovare. Kada su kontrole u pitanju, država je ta koja preko svojih organa treba da iskontroliše sve što je neophodno kako bi stavila u zakonski okvir prometovanje robe od šuma ka kupcu, kao i izvoz. Mi smo spremili novi informacioni sistem koji prati proces od izrade šumskoprivredne osnove i doznake do sječe, izvoza i krajnje prodaje. Sam naš proizvod će biti praćen. Svaki naš trupac će imati barkod sa pločicom i svaka kontrola sa novim informacionim tehnologijama će moći da pokaže šta se vozi u kojoj količini i o kojoj klasi i vrsti drveta je riječ.
Koji su to najveći problemi u poslovanju preduzeća?
Marić: To je opterećenje u broju radnika te sumnjiva i sporna potraživanja od 2009. do 2013. godine, koje treba pokriti, a koja je trebalo da budu ispoštovana prema lokalnim zajednicama, dobavljačima i izvođačima. Da bismo to pokrivali, morali smo da posežemo za kreditima kako bismo preduzeće u naredne tri godine doveli do sto odsto likvidnosti i da nikome ništa ne duguje.
Kako onda planirate riješiti problem viška zaposlenih?
Marić: U fazi smo izrade pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Taj pravilnik će da kaže šta je to što je neplansko u preduzeću, kao i šta je neophodno kada je u pitanju administrativni i proizvodni dio. Neće biti viška radnika, jer naše preduzeće pokriva još mnogo djelatnosti, tako da će ti radnici naći svoje mjesto pod krovom javnog preduzeća.
Mnogo prašine u javnosti diglo se u vezi s formiranjem sindikata na nivou preduzeća. Zašto insistirate na tome?
Marić: U “Šumama RS” treba da postoji reprezentativan sindikat. Iz 46 sindikalnih organizacija je trebalo još od 2007. da se izabere reprezentativno tijelo, a to nikad nije urađeno. Taj reprezentativni sindikat bi bilo tijelo koje pregovara s poslodavcem o svim obavezama proisteklim iz Zakona o radu i kolektivnog ugovora na nivou preduzeća. Može se očekivati da ćemo ga u narednih 60 dana i dobiti.
Radnici strahuju da bi novi vid organizovanja išao na njihovu štetu.
Marić: Ne vidim nijedan razlog za tu tvrdnju i ona nije potkrijepljena nijednim argumentom. Radnici mogu s ovakvim načinom pregovaranja da dobiju i veću cijenu rada, ali ih predsjednik Granskog sindikata obmanjuje. Dobiće mogućnost da pregovaraju u vezi s cijenom rada, kao i da ona gazdinstva koja posluju dobro i izuzetno dobro, svoju cijenu usklađuju s rezultatom koji su postigli. Problem je u tome što gazdinstva koja su navikla da budu pokrivana zbog svog nerada i gubitka dobijaju istu cijenu rada koju imaju gazdinstva koja izuzetno dobro posluju.
Veliki broj drvoprerađivača se žali kako im je nedostatak sirovine najveći problem u poslovanju. Može li se situacija popraviti?
Marić: Do 2013. godine smo mučili muku s prodajom sortimenata, a nakon toga su se otvorila tržišta Japana, Kine i arapskih zemalja i od 2014. imamo mogućnost da proizvedemo mnogo više nego što je to dozvoljeno šumskim privrednim osnovama i planovima proizvodnje. Kada bi kontrolni organi po pitanju visoko vrijednog šumskog drvnog sortimenta iznašli snage da iskontrolišu da se ne izvozi preko granica BiH, svi naši kupci bi imali dovoljne količine koje su im potrebne za proizvodnju. Vlada RS je usvojila pravilnik s kriterijumima u vezi s raspodjelom. “Šume RS” su tu samo da ga sprovedu. U vezi s raspodjelom i tim ko će koliko dobiti, ne mogu uticati.
Koja gazdinstva posluju negativno i ima li rješenja za njih?
Marić: Četiri šumska gazdinstva centralnom računu duguju 26 miliona maraka, a to su ŠG “Jahorina” Pale, ŠG “Višegrad”, ŠG “Romanija” Sokolac i ŠG “Birač” Vlasenica. Osim ŠG “Romanija”, ova tri su i dalje gubitaši. Formirali smo komisiju koja će uraditi plan konsolidacije ova tri gazdinstva i izlazak iz krize. Cijenim da će “Birač” i “Jahorina” ove godine izaći iz tih problema, ali se bojim da će Višegrad i dalje biti gubitaš, kao i u prethodne tri godine.
Kakvi su poslovni rezultati?
Marić: Mi smo 2015. godinu završili u plusu od gotovo deset miliona maraka, što se desilo prvi put u zadnjih deset godina. Prošlu smo završili sa preko četiri miliona maraka, a u ovoj očekujemo pozitivno poslovanje i plus od osam do deset miliona maraka. Proizvodno-finansijski plan u posljednje tri godine ispunili smo u procentu od 103 odsto. Sječa i izvoz su bili 106 odsto, a naplativost je bila 98,7 odsto, što govori da “Šume Srpske” s ovim radom i mjerama koje je Vlada propisala može u naredne tri godine da bude jedno od vodećih javnih preduzeća u RS.
Izvor: Nezavisne
