BERLIN, BANJALUKA – Njemačka će na zapadnom Balkanu podržati lidere posvećene pomirenju i saradnji, dugoročno očekuje jačanje pravne države, slobodnih medija i institucija, a evropska perspektiva je svim zemljama i dalje otvorena i to se neće mijenjati.
Ovo je poruka koju je grupa novinara, u organizaciji Fondacije “Fridrih Ebert”, dobila nakon sedmodnevne posjete njemačkim institucijama, medijima i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i medijskim slobodama u Berlinu, Diseldorfu i Kelnu.
Kada se radi o našem regionu, poručeno nam je da Njemačka neće odustati od pomoći, pogotovo, kako su podsjetili, zbog činjenice da je savezna kancelarka Angela Merkel uložila svoj politički kredibilitet kroz berlinski proces, koji se ove godine nastavlja održavanjem konferencije u Trstu. Kako se može zaključiti, Njemačka kratkoročno ohrabruje one lidere koji su spremni raditi na pomirenju i jačanju stabilnosti, ali dugoročno očekuje da zemlje zapadnog Balkana više rade na uspostavljanju vladavine prava, funkcionisanju institucija i jačanju slobode medija.
“Na svakom sastanku se ukaže na uočene slabosti po pitanju vladavine prava, pritiska na medije i nedovoljnog napretka u borbi protiv korupcije i kriminala u zemljama zapadnog Balkana”, rekao nam je jedan sagovornik.
Iz razgovora koje smo vodili nismo stekli utisak da postoji posebno izražena zabrinutost zbog ruskog i turskog uticaja u našem regionu, barem ne u poređenju sa zabrinutošću koja postoji zbog nedovoljno jakih institucija i nedovoljno učvršćene vladavine prava. Zapadni Balkan jeste važan za Njemačku i za EU u cjelini, ali sve će, kako se čini, najviše ipak zavisiti od spremnosti samih zemalja da rade na zacrtanim reformama.
Kada je spoljna politika u pitanju, naši sagovornici ističu da najviše vremena posvećuju odnosima unutar EU, partnerstvu sa SAD, izbjegličkoj krizi, a posebno tursko-njemačkim odnosima. Uprkos kritikama iz Turske da Njemačka zabranjuje učešće turskih lidera na mitinzima u Njemačkoj povodom predstojećeg referenduma o izmjenama turskog ustava, poručuju da Njemačka ostaje otvorena da omogući debatu unutar turske zajednice u Njemačkoj, te da je to pokazano i time što je omogućeno da njeni državljani turskog porijekla glasaju na referendumu. Pojašnjavaju da Njemačka, za razliku od nekih drugih evropskih zemalja, nije zabranila turskim političarima da drže mitinge, ali da su lokalne zajednice, čija je nadležnost obezbjeđivanje skupova, procijenile da postoji veliki bezbjednosni rizik.
Što se tiče unutrašnje politike u Njemačkoj, pitanje broj jedan je da li je Martin Šulc, novi predsjednik socijaldemokrata, dovoljno snažan da preuzme kancelarsku poziciju od Merkelove. Naši sagovornici u SPD-u ocjenjuju da njegov životni put, problemi sa alkoholizmom koje je uspješno savladao, relativno skromno obrazovanje i lična harizma omogućuju velikom broju običnih Nijemaca da se s njim poistovijete i prihvate ga kao nekog ko ih razumije i može riješiti njihove probleme.
Kad su u pitanju jačanje desnog populizma, koji je u Njemačkoj oličen kroz Alternativu za Njemačku, kao i izazovi s kojima se suočavaju novinari u svjetlu sve većeg uticaja interneta, širenja lažnih vijesti i slabljenja istraživačke komponente u novinarstvu, svi sagovornici ocjenjuju da je njemačko društvo uspjelo pokazati dovoljno odgovornosti da ne upadne u zamku populizma. Ipak, ističu da sve više medija, pogotovo pisanih, zbog finansijskih problema sve manje vremena posvećuje istraživačkom novinarstvu, ali da zahvaljujući slobodi medija i odgovornoj javnoj debati desni populizam doživljava pad, pa je i AfD donekle izgubio podršku koju je ranije uživao u dijelu populacije.
“Preispitati odnos medija i politike”
Ciljevi studijskog boravka bh. novinara u Njemačkoj su bili kritički preispitati odnos medija i politike u Njemačkoj u uslovima najnovijih trendova i razvoja, rečeno je u Fondaciji “Fridrih Ebert”, koja je organizovala putovanje.
“Svakako je bilo važno vidjeti koje od preporuka i iskustava stečenih tokom ovog boravka mogu biti primijenji u BiH. Novinari su posjetili brojne redakcije, kao što su ‘Die Welt’ i WDR, Udruženje novinara Njemačke, organizacije poput ‘Reportera bez granica’, istraživački centar novinara nekadašnjih dopisnika iz istočne i jugoistočne Evrope ‘N-Ost’. Novinari su imali priliku razgovarati i sa Stefanom Seibertom, portparolom Vlade Njemačke“, istakli su oni. Nezavisne novine
