DOBOJ, Načelnik gradskog Odjeljenja za poljoprivredu u Doboju Duško Paravac ocijenio je da je područje ove lokalne zajednica pogodno za proizvodnju krastavaca kornišona, te podsjetio da je prošle godine proizvedeno oko 650 tona krastavca, što je najveća količina od kraja rata u BiH.
Paravac kaže da Gradska uprava podstiče proizvodnju kornišona podosticajnom politikom, tako što uvezuje poljoprivrednike sa otkupljivačima i prerađivačima, te organizuje stručna predavanja.
On je, prije početka današnjeg stručnog savjetovanja za poljoprivrednike o uzgoju kornišona, rekao novinarima da će uskoro biti objavljen prijedlog lokalnog pravilnika o podsticajima za poljoprivredu koji prati republički pravilnik, a riječ je o budžetskim sredstvima namijenjenim za direktnu poljoprivrednu proizvodnju.
Paravac je podsjetio da je prošle godine iz gradskog budžeta isplaćeno 40.000 KM podsticajnih sredstava za oko 144 uzgajivača kornišona sa kojima je sklopljen ugovor i koji su na 17 hektara proizveli oko 510 tona ovog krastavca.
Predstavnik Zemljoradničke zadruge “Gračanka” iz Gračanice Adem DŽafo kaže da ove godine planiraju otkupiti 1.500 tona krastavca kornišona, što je za 300 tona više nego u 2016. godini, zbog čega traže i nove kooperante, a svoj program predstavili su danas u Doboju.
On je naveo da ova zemljoradnička zadruga sarađuje sa kooperantima sa područja osam opština – dvije iz Republike Srpske i šest iz Federacije BiH i da su obezbijedili četiri domaća kupca i jednog iz Njemačke.
Džafo napominje da je za kooperante obezbijeđen kompletan repromaterijal za proizvodnju i stručna pomoć profesionalnih agronoma, te da je formirana cijena.
“Za kornišone prve klase /dužina od tri do šest centimetara/ otkupna cijena je 1,20 KM za kilogram, druge klase /od šest do devet centimetara/ 0,60 KM, a treće klase /od devet do 12 centimetara/ 0,15 KM za kilogram”, rekao je Džafo. Srna
