BANJALUKA/SARAJEVO, Stanje u bh. pčelarstvu je alarmantno. Zbog loših prinosa u protekle četiri godine zalihe meda su potrošene i od proljeća se očekuje nekontrolisani uvoz koji će opet rezultovati poskupljenjem i dodatnom štetom za bh. pčelare. Drugi problem je što kolonije pčela u BiH nestaju. 
Predsjednik Saveza udruženja pčelara KS Samir Omerović kazao je kako se, za razliku od zemalja regije, u BiH pčelarstvo svodi na entuzijazam koji u ovakvom vremenu nekontrolisanog korištenja uvoznih pesticida i klimatskih promjena nije dovoljan.
“Nalazimo se na ivici kataklizme u koju se bh. pčele i pčelarstvo ne smiju strmoglaviti. U nekom nazovi uređenom sistemu mi imamo potpunu dezorganizaciju. Nemamo hijerarhije unutar pčelarskih organizacija, nemamo krovnih saveza koji postoje na papiru, a s druge strane izostaje podrška države. Potencijali su veliki, ali nisu iskorišteni”, rekao je Omerović za Klix.ba.
Pčela je alarmni sistem čovječanstva
Ističe kako je entuzijazam bh. pčelara prisutan vijekovima, još od 1898. godine kada je formirano centralno pčelarsko udruženje u Sarajevu. Od tada datira pčelarska priča u cijeloj BiH. Prema nekim podacima, u BiH postoji 400.000 košnica, a pčelarstvom se bavi nekoliko desetina hiljada ljudi. Ipak, samo mali broj se bavi pčelarstvom profesionalno i Omerović smatra da te osobe trebaju biti okosnica poljoprivredne grane.
“Globalna pošast svijeta, prije svega pesticidi koji se nekontrolisano i neselektivno koriste u voćarstvu uzimaju polako danak, a to se odnosi na masovni pomor pčelinjih kolonija. Pčelarske organizacije moraju temeljno raditi na razvoju i očuvanju pčelarstva kako smo to radili vijekovima i naslijedili od naših djedova i učitelja koji su to tada postavili na zdrave temelje. Bh. pčele moramo zaštiti kao mala i nježna bića koliko god opasna izgledala kada vas ubodu. Jer pčela je alarmni sistem. Kada dođe do njenog nestanka onda čitavo čovječanstvo treba da se zapita šta i kako dalje”, upozorio je.
Pesticidi se ne kontrolišu dovoljno
Zemlje u regiji mnogo više rade i ulažu u pčelarstvo te imaju veću podršku države u smislu afirmacije i razvoja pčelarstva.
U BiH se to sve svodi na, kako Omerović kaže, entuzijazam društva, resornih službi, pojedinaca i uvijek prisutni entuzijazam pčelara.
“Upotreba pesticida je neophodna u intenzivnoj poljoprivredi, ali mi kao tranzicijsko društvo još nemamo obligacione norme da možemo provjeriti pesticide i sva hemijska sredstva koja ulaze u BiH. Nemamo tolikih inspektorskih službi niti oni imaju dovoljno prostora da analiziraju šta se nalazi u tim pesticidima. Prije 14 godina Evropska unija je zabranila upotrebu sistemičnih pesticida kao što su neonikotinodi koji djeluju protiv svih ineskata koji su štetni, na način da djeluju na njihov neurološki sistem. Prema najnovijim saznanjima, došlo je do totalnog kolapsa pčelinje zajednice i svjetski naučnici pokušavaju istražiti šta se dešava te se u to ulažu velika sredstva. U BiH imamo situaciju da nam se mnogi pčelari javljaju s informacijom o gubicima pčelinjih zajednica”, kazao je Omerović.
Potrošene zalihe meda
Druga zabrinjavajuća stvar jeste da BiH ostaje bez svog meda. Zbog lošeg prinosa prethodnih godina, pčelari su u ovoj godini potrošili skoro sve zalihe pa se očekuje da u proljeće domaćeg meda neće biti.
“Četiri posljednje godine su bile katastrofalne kada je riječ o proizvodnji meda. Jedna godina je bila izuzetno suha, druga kišovita, a treća s klimatskim promjenama. Uz dodatke pesticida te godine nisu bile dobre u proizvodnom smislu. Naredne godine će vjerovatno doći do nekontrolisanog uvoza. Siva ekonomija i crni trgovački lobiji su jedni od indirektnih najvećih krivaca zašto je stanje u bh. pčelarstvu takvo kakvo jeste”, rekao je Omerović.
Ne znamo šta imamo
Bh. vlasti ne razmišljaju dovoljno o ovoj grani i bh. medu koji je najkvalitetniji, što pokazuju i brojna prestižna priznanja sa takmičenja u svijetu. Omerović ističe kako je potrebno da bh. pčela dobije adekvatnu zaštitu.
“Moramo imati zakon o pčelarstvu, zakonske regulative i propise o pčelarstvu i okolnim granama povezanim s pčelarstvom. Pčelarstvo je potrebno BiH kao aspekt socijalnih, bioekoloških, ekoloških i ostalih raznolikosti naše države. Nismo ni svjesni šta imamo”, kazao je Omerović. Klix