BIJELJINA, Republika Srpska kuburi sa nezaposlenošću, a u prilog tome govori i činjenica da čak 20 odsto nezaposlenih čeka posao duže od 9 godina.
Među njima su i nekvalifikovani radnici, ali i oni sa diplomama ljekara – pravila nema. Loša privreda i nezainteresovanost da se bilo šta popravi su uzrok – poručuju ekonomisti.
U Republici Srpskoj se pomjera granica broja godina provedenih na Zavodu za zapošljavanje. Ali ne na bolje. U prosjeku, 20 odsto nezaposlenih čeka posao duže od 9 godina.
Još frapantnija činjenica je da su to mahom kvalifikovani radnici, i to više od 10 hiljada.
Radnika bez zanimanja koji čekaju na Zavodu za zapošljavanje Srpske je više od 8 hiljada, a onih sa srednjom stručnom spremom je oko 6 hiljada i sedamsto.
Jedan od njih je i Miroslav Gnjatović iz Banjaluke koji je na birou posljednjih 15 godina.
“Na birou sam sve to vrijeme, osim perioda od 4 godine kada sam radio u jednoj privatnoj firmi”, kaže on.
Gnjatović je pored svega i sin palog borca, a pravdu traži štrajkujući u parku Mladen Stoajnović, jer se, poručuje, mora stati u kraj stranačkom zapošljavanju.
Ništa bolje nisu prošli ni oni koji su završili najteže fakultete. Stotinušezdesetsedam doktora su nakon dugogodišnjeg studiranja dočekali diplome, ali i ne posao.
Vjerovatno ih čeka karta za inostranstvo, i to u jednom pravcu.
“Zar ovoj zemlji ne treba mladi kadar – mladi ljekari koji žele da ostanu ovdje i pomažu građanima Republike Srpske”, pita se nezaposleni doktor medicine Jelena Kovačević.
Ekonomisti tvrde da je glavni uzrok nezaposlenosti loša privreda. Ali i nezainteresovanost da se bilo šta popravi.
Analiza dužine čekanja na evidenciji biroa za zapošljavanje ukazuje da najveći broj nezaposlenih čeka na zaposlenje godinu dana i od godinu do tri godine (po 23,4 odsto). BN
