BIJELJINA, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na račune poljoprivrednika isplatilo je juče pet miliona KM podsticaja, te očekuje da uskoro isplati i 9,9 miliona KM koliko još duguje za 2015. godinu.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Boris Pašalić najavio je, prisustvujući manifestaciji „Dani polja strnih žita“ u Novom Selu kod Bijeljine, za narednu sedmicu novu isplatu podsticaja, najvjerovatnije decembarsku premiju za mlijeko, zatim premije za voćarsko – povrtlarsku proizvodnju, mehanizaciju i kapitalne investicije.
„Očekujemo da ćemo u narednom kraćem vremenskom periodu izmiriti obaveze iz 2015. godine i krenuti sa isplatom podsticaja za 2016. godinu“, izjavio je Pašalić.
Pašalić je najavio da se ove godine očekuje nešto ranija žetva strnih žita u odnosu na ranije godine. On je izjavio da resorno ministarstvo ne može u uslovima tržišnog privređivanja puno uticati na otkupnu cijenu pšenice, ali će do kraja ovog mjeseca organizovati sastanak sa proizvođačima i prerađivačima pšenice.
„Pokušaćemo posredovati oko dogovora o otkupnoj cijeni. Ne možemo govoriti o konkretnoj otkupnoj cijeni, ali ćemo isplatiti premiju od 250 KM po hektaru u jednoj tranši, ne kao što smo ranije isplaćivali, u dva navrata, već odjednom“, izjavio je Pašalić.
On kaže da će premija za predatu, odnosno otkupljenu pšenicu, najvjerovatnije biti na nivou prošlogodišnje premije od pet pfeniga po kilogramu.
Komentarišući činjenicu da RS još uvijek proizvodi manje od polovine vlastitih potreba za pšenicom, Pašalić kaže da je proizvodnja postepeno raste, što se tiče sjetvenih površina.
„Imamo problema oko usitnjenih posjeda, koji nisu adkevatni za proizvodnju pšenice. Tačno je da uvozimo velike količine pšenice, te da ne možemo podmiriti ni polovinu vlastitih potreba. Apsurdno je da naša pšenica uglavnom završava kao stočna hrana“, ističe Pašalić.
Pašalić kaže da prerađivači još uvijek jeftiniju pšenicu uvoze iz Mađarske i Srbije i oni to maksimalno koriste. Ipak, kaže da je ove godine RS zasijala oko 40.000 hektara pšenicom, dok je prošle godine pod pšenicom imala 29.000 hektara, ističući da su, ipak, prisutni neki pozitivni trendovi u proizvodnji pšenice.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ove godine organizuje dvije vrste ogleda, takozvane „demo“ oglede, manje po svom obimu i ima ih 35 na nekih tridesetak hektara i takozvane „makrosortne oglede“, kao što je i ovaj u Novom Selu kod Bijeljine. Takvih je ove godine postavljeno ukupno 14, od čega četiri ogleda strnih žita.
„Na oglednom polju, površine dva hektara, u Novom Selu kod Bijeljine zastupljeno je 46 sorti strnih žita iz devet selekcijskih kuća. Prvi put imamo jedanaest novih sorti na ovom oglednom polju“, izjavio je Dragan Zarić, zaposlen u Stručnoj savjetodavnoj službi resornog ministarstva.
„Stanje strnih žita je dosta dobro i očekujemo nešto bolje prinose od prosječnih, nešto iznad četiri tone po hektaru“, kaže Zarić.
Ove godine proizvodnja pšenice je nešto skuplja jer su u dva navrata primjenjivane zaštitne agrotehničke mjere. Kraj marta i početak aprila bili su topliji od druge dekade aprila i početka maja. Takvi uslovi nisu pogodovali razvoju strnih žita i kukuruza, već razvoju korova. Zbog toga su i proizvođači su imali nešto veće troškove, jer su morali obaviti najmanje jedan tretman više protiv korova.
CAPITAL