BANJALUKA, Na deponiji će završiti više od 20 odsto prošlogodišnjeg roda krompira, jer proizvođači iz RS nisu imali kome da ga prodaju, a i ono što su prodali bilo je u bescjenje.
Najveći krivac za ovakvu situaciju, tvrde proizvođači, je prekomjeran uvoz.
– Ostale su nam znatne količine krompira, a još veći problem je to što ga nemamo gdje deponovati. Oni koji i uspiju naći kupca daju ga gotovo džaba, po 25 feninga – rekao je predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.
On je istakao da je prošlogodišnje odobrenje izvoza krompira u EU za naše proizvođače stiglo kasno.
– Očekujemo da ćemo ove godine sa ranim krompirom već u julu izaći na hrvatsko tržište i da ćemo u jesen imati manje količine na našem tržištu – rekao je Mastalo.
Sa viškom proizvoda do unazad dvije godine muku su mučili i voćari, ali od kada je EU uvela sankcije Rusiji lakše dišu.
– Na našu sreću, otvorilo nam se rusko tržište pa njima uspijevamo sve prodati. Bilo bi mnogo bolje da domaće voće ostaje na našem tržištu, jer je kvalitetnije od uvoznog – rekao je predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS Stojan Marinković kaže da je problem sa neprodatim povrćem i dijelom voćem nastao kao posljedica nekontrolisanog uvoza.
– Već neko vrijeme tražimo uvođenje sezonskih ograničenja u vrijeme kad pristižu proizvodi sa naših njiva. Borba za uvođenje zaštitnih mjera sa institucijama BiH traje deset, a za zaštitu domaće proizvodnje četiri godine, nažalost, bez uspjeha – rekao je Marinković. Glas Srpske
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Domaceg ranog krompira nema u dovoljnim kolicinama.Zato se uvozi mladi majski krompir.Hercegovina ne moze da snadbije citavo trziste BiH.Inace kad je sezona krompira u septembru,ne moze ni jedan uvozni lobi da nam na steti jer je cijena naseg krompira niska a kvalitet dobar.