BANJALUKA, BiH je uz Makedoniju i Južnu Koreju ostala jedna od tek tri zemlje koje sa Rusijom nisu regulisale izmirenje duga bivšeg Sovjetskog Saveza.
A rješenje problema klirinškog duga, kako su nam juče rekli iz Savjeta ministara BiH, još nije ni na pomolu.
“Još nema informacija kada bi se ta tema mogla naći na dnevnom redu”, rekli su u Kancelariji za odnose s javnošću Savjeta ministara BiH.
Mirko Šarović, ministar trgovine i turizma BiH, kaže da to pitanje još nije došlo na dnevni red jer ga nije iznijelo Ministarstvo finansija i trezora BiH, koje je, prema njemu, nadležno za to.
Iz Ministarstva finansija nam je rečeno da je uspostavljen kontakt sa ruskom stranom i da se čeka njihov odgovor.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je teško naći razumno opravdanje da naplata obaveza još nije obavljena.
“Sasvim je jasno da bi, da je situacija obratna, odnosno da su države nasljednice SFRJ ostale dužne Rusiji po ovom osnovu, naplata bila davno obavljena. Ekonomska i politička snaga dužnika i povjerilaca u ovom je slučaju izrazito nesrazmjerna i proces izmirenja obaveza je u stvari isključivo ovisio o dobroj volji Rusije. Tako su i ostale bivše jugoslovenske republike na kraju prihvatile da im se dug izmiri u robnom obliku umjesto novca, jer su izgubile nadu da će ikada dočekati novac. U slučaju BiH se, međutim, nakon najdužeg čekanja, pojavila mogućnost naplate duga u novčanom obliku, što bi bila velika prednost i barem djelomično nadomjestilo gubitak vremena i predugo trajanje cijelog procesa”, smatra on.
Upozorava, pak, da ukoliko na kraju dođe do novčane naplate, postoji opasnost da bi novac mogao biti upotrijebljen u krpljenje budžetskih rupa i za predstojeću predizbornu kampanju u oba entiteta.
“Ako se novac ne iskoristi na pravi način, odnosno za podršku ekonomskom razvoju, onda cijelo pitanje klirinškog duga gubi na značaju jer su sredstva izgubljena i prije nego su naplaćena”, kaže on.
Podsjećamo, BiH Rusija duguje oko 120 miliona dolara, od čega jedna trećina pripada RS.
Prethodno je postojala ideja da se dug prelomi preko dugovanja “BH gasa” “Gazpromu” za ratne isporuke gasa, ali je protiv tog prijedloga bila RS koja nije imala tu vrstu dugovanja.
U međuvremenu se pojavio prijedlog Rusije da se dug isplati u novcu, ali još procedura nije završena.
Što se tiče Južne Koreje, ukupni dug Rusije na ovom osnovu iznosi oko 1,7 milijardi dolara, a prije nekoliko godina postignut je načelni dogovor da se dug prebije izgradnjom željezničke pruge preko Sjeverne Koreje do transsibirske željeznice od strane Rusije, čime bi se Južna Koreja povezala sa Evropom, ali je taj prijedlog “na ledu” zbog nove militarizacije njihovog sjevernokorejskog susjeda.
U Makedoniji je postojao prijedlog da se dug prema njima od oko 60 miliona dolara riješi izgradnjom gasovodne mreže, ali zbog političke nestabilnosti još nema dogovora.
Kako je juče pisao “Sputnjik”, izdanje na njemačkom jeziku, upravo je riješeno pitanje takozvanog klirinškog duga sa Kuvajtom, u iznosu od oko 1,1 milijardu dolara, plus oko 620 miliona kamata.
Rusija je, kako je istaknuto, isplatila kompletnu sumu na način da je dva puta gotovinski isplatila iznos od po 200 miliona dolara u periodu od 2006. do 2009. godine. Ostatak duga je, uključujući i kamate, isplaćen kroz isporuku tehnike, prvenstveno oružja i borbenih sredstava. Sporazum o izmirenju obaveza sa Kuvajtom je potpisao Sergej Storčak, ministar finansija Ruske Federacije 30. maja 2006. godine. Rusija je sve svoje obaveze izvršila nekoliko dana prije isteka roka od deset godina.
Sve ostale zemlje su svoje odnose na ime klirinškog duga sa Rusijom odavno riješile. Nezavisne.com
