BEOGRAD, Predstavnici privrednih komora Republike Srpske i Srbije saglasili su se danas u Beogradu da je potrebno iskoristiti status koji Srbija ima u Rusiji da bi na rusko tržište bili plasirani proizvodi iz Srpske, prije svega oni iz oblasti elektro-mašinske industrije.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić izjavio je novinarima nakon sastanka da je nesporna činjenica da postoji mogućnost da se, finansiranjem realnih mogućnosti privrednih subjekata Srbije i Srpske, realizuje zajednički nastup na ruskom tržištu.
“Prije svega mislim na proizvode iz oblasti elektro-mašinske industrije, jer je na ruskom tržištu ostalo mnogo toga upražnjeno zbog izlaska turske privrede”, rekao je Đurić.
Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da se u Srbiji otvori zajednička proizvodnja nekih mašinskih elemenata koji nedostaju ruskom tržištu.
“Mi sigurno možemo učiniti mnogo, ali nam je potrebna uloga političkog faktora koji privrednicima treba da otvori vrata, kao što to čine velike zemlje i veliki sistemi”, rekao je Đurić.
On je naglasio da je u budućnosti neophodno realizovati niz projekata koji su u zajedničkom interesu.
“Ovih dana ponovo imamo poplave. Mi imamo zajedničke rijeke na kojim treba da uradimo odbrambene sisteme. To je moguće uraditi sa domaćim resursima, uz dobar nastup”, rekao je Đurić.
Savjetnik direktora Privredne komore Srbije Nenad Đurđević saglasan je sa Đurićem da postoje realne mogućnosti za zajednički nastup na ruskom tržištu, uz konstataciju da status koji Srbija ima u Rusiji omogućava i plasman proizvoda iz Republike Srpske u Rusiji.
Osim mogućnosti izlaska na rusko tržište, predstavnici Republike Srpske i Srbije danas su razmotrili mogućnosti unapređenja međusobne saradnja, te kako učiniti da Srpska postane prvi spoljnotrgovinski partner Srbije.
Ukazano je i na potrebu bržeg sprovođenja uredbi koje, prema standardiima EU, regulišu plasman robe iz Srpske u Srbiju, a koje su isprovocirale brojne probleme privrednicima u Republici Srpskoj.
Obe strane su kao posebno važno istakle potrebu da se obrazovni sistem prilagodi potrebama proizvodnje, jer su kadrovi osposobljeni za materijalnu proizvodnju deficitarni i u Republici Srpskoj i u Srbiji. Srna
