SARAJEVO, Ministar finansija Federacije BiH /FBiH/ Jelka Milićević izjavila je da Vlada ne donosi nikakve mjere za manje plate, ali da predstavnici sindikata sa kojima se pregovara traže zadržavanje privilegija jer zastupaju državne firme i institucije.
“Kakva bismo mi bili Vlada kada bismo zagovarali smanjivanje plate? Mi samo tražimo ono što postoji u svim zemljama Evrope i susjedstva, da se ukupna primanja oporezuju. U suštini imamo platu koja se oporezuje, a cijeli set naknada, koje skoro iznose kao i plata, koje se ne oporezuju”, pojasnila je Milićevićeva.
Ona je za “Večernji list”, izdanje za BiH, napomenula da u tome postoji nerazumijevanje.
“Mi i sindikati se razilazimo u poimanju postavljanja uslova za sve zaposlene. Naši sindikati su najčešće predstavnici javnih preduzeća, državnih uprava. Oni zagovaraju zadržavanje povlaštenog položaja tih zaposlenika. U pregovaračkim timovima imamo vrlo malo predstavnika sindikata iz realnog sektora čije interese treba najviše štititi”, rekla je Milićevićeva.
Pojašnjavajući zbog čega Vlada traži preispitivanje kolektivnog ugovora, ona je navela da, prema odredbama aktuelnog kolektivnog ugovora, radnici imaju veća prava nego što ih imaju Zakonom o radu i to se mora uskladiti.
“U svim kolektivnim ugovorima isključila se Vlada kao najveći poslodavac u ovoj zemlji. Vlada, međutim, ne može biti dio udruženja poslodavaca zbog čega smo tražili da kao i u drugim državama minimalnu satnicu, a ne najnižu platu, čega više nigdje nema, određuje Vlada”, istakla je Milićevićeva, koja je i potpredsjednik federalne Vlade.
Ona je dodala da sada, međutim, dva udruženja građana, sindikat i poslodavci, preuzimaju ulogu određivanja cijena rada i naknada koje direktno utiču na budžet i fiskalnu stabilnost.
“Na određeni način sindikati i udruženje poslodavaca su preuzeli i ulogu Parlamenta koji je donio zakon. U izmjenama Zakona o radu smo sada popravili određene tehničke propuste od potpisa ugovora o radu, korištenja godišnjeg odmora najdalje do kraja marta sljedeće godine i u tome ne vidim ništa sporno”, kaže ministar finansija.
O tome kako bi nova svjetska finansijska kriza mogla uticati na BiH, Milićevićeva je ocijenila da je BiH mala otvorena tržišna privreda i sva zbivanja na svjetskoj sceni imaju uticaja na ekonomski i društveni rast.
“Pad cijena nafte, međutim, može i morao bi biti podsticajan za privredu BiH. Svakoj zemlji najveći prihodi dolaze od prodaje nafte, cigareta i alkoholnih pića. Namjenske trošarine koje zemlja ubire treba uložiti u izgradnju puteva i nadam se da ćemo zajedno s Republikom Srpskom sada intenzivirati te poslove. BiH nema velike mehanizme zaštite i vrlo smo podložni svjetskim kretanjima”, istakla je Milićevićeva.
