SARAJEVO, Savjet ministara BiH je na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje donio Strateški okvir za period 2015 ‐ 2018. godina koji predstavlja usmjeravajući portfolio strateških ciljeva za pripremu srednjoročnog programa rada Savjeta ministara.
Savjet ministara BiH saopštio je da želi da BiH bude institucionalno razvijena, sa konkurentnijom i dinamičnijom ekonomijom i većim mogućnostima za ostvarenje održivog ekonomskog rasta, većim brojem i kvalitetnijim radnim mjestima, te jačom socijalnom kohezijom, bazirana na razvoju odgovarajućih vještina i poslovnog okruženja.
“To je, prema Strateškom okviru, ostvarivo sprovođenjem 14 strateških ciljeva“, navodi se u saopštenju Savjeta ministara.
Strateški ciljevi su makroekonomska stabilnost, unapređenje razvoja konkurentnog ekonomskog okruženja, razvoj ljudskih resursa, povećanje industrijske konkurentnosti, unapređenje kulture i kreativnih sektora, ravnomjeran regionalni razvoj, poboljšanje upravljanja životnom sredinom i razvoj okolinske infrastrukture, uz povećanje otpornosti na klimatske promjene.
Ciljevi su i brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ruralnog sektora, razvoj energetskih potencijala, posebno obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti, povećanje mogućnosti za zapošljavanje, promovisanje inkluzivnosti u obrazovanju, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, unapređenje zdravstvene zaštite, te ubrzanje procesa tranzicije i izgradnje kapaciteta.
Savjet ministara BiH usvojio je pojedinačne informacije o učešću BiH u Okvirnom programu Evropske komisije za istraživanje i razvoj – “Horizont 2020” te “Kreativna Evropa”, sa prijedlozima aktivnosti radi povećanja uspješnosti, i zadužio Ministarstvo civilnih poslova za njihovo sprovođenje.
Za članstvo u programu “Kreativna Evropa”, BiH godišnje uplaćuje iznos od 205.000 evra, s tim da je 90 odsto članarine iz IPA sredstava, a 10 odsto iz budžeta BiH, dok su subjekti iz BiH u 2014. godini iz programa “Kreativna Evropa” povukli 2,5 puta više novca u iznosu od 520.150 evra.
Ministarstvo civilnih poslova će, radi poboljšanja uspješnosti učešća BiH u Okvirnom programu EU “Horizont 2020”, nastaviti kontinuiranu saradnju sa Direkcijom za evropske integracije BiH i Delegacijom EU u BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na osiguranje sredstava potrebnih za plaćanje kontribucije za članstvo u ovom programu.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, šest institucija iz BiH su uspjele povući 577.507 evra iz ovog programa do kraja 2014. godine, dok je na ime članstva u prošloj godini uplaćeno 1,4 miliona evra, s tim da je 90 odsto članarine iz IPA sredstava, a 10 odsto iz budžeta BiH.
Na sjednici je naglašena potreba dodatne edukacije kako bi istraživačka i akademska zajednica u BiH iz ovog fonda povukla više novca jer ukupni budžet ovog programa iznosi 79,5 milijardi evra.
Stoga je Ministarstvo civilnih poslova uspostavilo sistem kontakt-tačaka koji čine koordinator i kontakt-lica za tematske prioritete “Horizonta” koji na volonterskoj osnovi rade na pripremama projekata i njihovoj primjeni.
Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma o grantu Globalnog fonda za životnu sredinu za pripremu Regionalnog projekta upravljanja slivom rijeke Drine između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u funkciji Agencije za implementaciju Globalnog fonda za životnu sredinu, vrijednog 200.000 američkih dolara.
Na ovaj način biće ojačani kapaciteti BiH, Srbije i Crne Gore za planiranje i sprovođenje integrisanog, kooperativnog međunarodnog upravljanja slivom rijeke Drine i rješavanje prilagođavanja klimatskim promjenama u njenom slivu.
Savjet ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, usvojio izvještaj Uprave za zaštitu zdravlja bilja o sprovođenju programa posebnog nadzora /sistemske kontrole/ karantinskih štetnih organizama na krompiru u BiH za 2014. godinu.
U izvještaju se navodi da u analiziranim uzorcima iz proizvodnje sjemenskog i merkantilnog krompira na području BiH za 2014. godinu nije utvrđeno prisustvo ispitivanih karantinskih štetnih organizama.
Za sve pošiljke krompira na kojima je utvrđeno prisustvo karantinskih štetnih organizama fitosanitarni inspektori donijeli su mjere zabrane uvoza i vraćanje izvozniku u zemlju izvoznicu te je pojačan nadzor pošiljki krompira prilikom uvoza iz zemalja za koje je utvrđeno prisustvo štetnih organizama.
U prošloj godini je u BiH ukupno analiziran 621 uzorak krompira, što je za 164 uzorka više od plana. Srna
