ATINA, Grčki parlament usvojio je strogi paket reformi neophodnih za dobijanje nove finansijske pomoći od 86 milijardi evra od evrozone.
Zahtjeve međunarodnih kreditora mnogi eksperti i političari nazivaju ponižavajućim, a po svemu sudeći grčki narod se slaže sa njima.
Većina Grka se sa krizom i ucjenama kreditora nosi dostojanstveno. Prvi šok je prošao. Panike nema. Postoji samo tiha zabrinutost i strepnja za ličnu budućnost i sudbinu zemlje.
O svojim problemima nerado govore, ali pritisnuti krizom i nametima polako mijenjaju životne navike i nadaju se da će potonula ekonomija, ipak, isplivati iz dubioze.
Pogođeni smanjenjem plata i penzija, povećanjem poreza i rastom nezaposlenosti, Grci su trenutno primorani na štednju. Zalihe novca, čuvane u “slamarici”, polako se troše, a podizanje novca s bankomata je ograničeno, pa se ispred njih već nedjeljama formiraju redovi, ali gužvi nema – pet do deset ljudi strpljivo čeka da podigne svoj novac.
Iz ugla turiste, atmosfera u Grčkoj prijestonici i na Peloponezu uoči referenduma i nakon njega bila je uobičajena. Priče o praznim rafovima u prodavnicama, nestašici lijekova, pelena i benzina, koje šire pojedini mediji, kako se ispostavilo – samo su glasine. Radnje su prepune robe, a taverne, kafići i plaže gotovo da vrve.
Slična situacija je, svjedoče turisti i građani Grčke, i na sjeveru zemlje, prenose agencije.
Golim okom kriza se može vidjeti samo po lokalima koji zvrje prazni u nekim dijelovima Atine. Sudeći po prljavim izlozima, zarđalim katancima i izlijepljenim izblijedjelim plakatima, oni nisu zatvoreni juče.
Mnogi Grci rasprodaju i svoju imovinu, a cijene nekretnina dostigle su najnižu tačku u posljednjih 15 godina.
Turizam je od vitalnog značaja za grčku ekonomiju, koja je trenutno gotovo potpuno stala. On predstavlja gotovo 20 odsto bruto domaćeg proizvoda Grčke. Ova zemlja godišnje od turizma zaradi oko 17 milijardi dolara. Po ocjeni stručnjaka, Grčka je značajno profitirala i zbog pada turističkih posjeta sjevernoj Africi, prije svega Egiptu i Tunisu, još od “arapskog proljeća”, i još više od nedavnih terorističkih napada koje su uslovile preorijentaciju turista ka grčkim destinacijama.
Broj stranih turista prošle godine porastao je za 23 odsto, na 22 miliona posjetilaca, poslije do tada rekordnih 18 miliona zabilježenih 2013.
Očekuje se da bi ove godine Grčka mogla da obori novi rekord od oko 25 miliona, ukoliko ekonomske prilike u zemlji ne obeshrabre strane turiste.
Međutim, situacija u prvoj polovini jula govori da je turista ipak nešto manje nego lani. Većina ugostitelja i hotelijera slažu se u ocjeni da su “medijski natpisi o grčkoj dužničkoj krizi, zatvorenim bankama, praznim bankomatima, nestašicama u prodavnicama i apotekama i redovima na benzinskim pumpama uplašili turiste iz inostranstva”.
Nakon rezanja plata, prosječna zarada u Grčkoj na kraju 2014. godine iznosila je 817 evra, a minimalac je 586 evra. Prosječna penzija iznosi 960 evra, a minimalna – 486.
To, međutim, često nije dovoljno da bi se preživio mjesec. Sagovornici Sputnjika, iz solunske regije na sjeveru Grčke, navode da je potrebno minimum 800 evra kako bi se četvoročlana porodica prehranila na mjesečnom nivou.
Oni koji žive od minimalne ili prosječne plate dovijaju se na razne načine, pa mjesečne račune za komunalije i struju ne plaćaju u cjelosti, već tek polovinu. Dugovi se nagomilavaju, ali drugog rješenja, vele, nemaju.
Nezaposlenost mladih u Grčkoj iznosi 49,8 odsto, a po svoj prilici taj trend se u skorije vrijeme neće mijenjati.
Atini se oduzima suverenitet
Procjenjuje se da je u periodu od 2010. do početka ove godine, Grčku napustilo 200.000 ljudi ili dva odsto stanovništva. Više od polovine tog broja otišlo je u Njemačku i Veliku Britaniju.
Danas mnogi Grci koji su ostali u zemlji rješenje za dužničku krizu čekaju u kafićima i na plažama. Opušteni su i nasmijani. Ne pokazuju da ih išta tišti.
A za turiste u Grčkoj nema krize. Plaža, sunce, more, ukusna hrana i srdačnost domaćina… Na tom planu u Grčkoj se ništa nije promijenilo.
