NJUJORK, Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks blago skliznuo s rekordnog nivoa, ponajviše zbog pada cijena nafte, što je pritisnulo akcije u energetskom sektoru, dok su tržištu podršku pružile naznake da Fed neće žuriti s povećanjem kamata.
Dow Jones oslabio je 17 bodova, ili 0,10 odsto, na 18.029 bodova, a S&P 500 0,03 odsto, na 2.099 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,14 odsto, na 4.906 bodova.
Najviše su juče, 1,5 odsto, pale cijene akcija u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte za više od 2,5 odsto.
Nakon višednevnog rasta, na američkom je tržištu cijena barela juče pala više od 3 odsto, na 50,65 dolara, dok je na londonskom tržištu skliznula za 1 dolar, zaronivši ispod nivoa od 60 dolara.
Pritisak na cijene ‘crnog zlata’ uslijedio je nakon podatka Američkog naftnog instituta da su prošle sedmice zalihe u SAD-u skočile za 14,3 miliona barela, na rekordne nivoe, dok su analitičari očekivali rast za 3,2 miliona. Ako te podatke danas potvrdi i izvještaj EIA-e (Energy Information Administration), bio bi to najveći sedmični skok zaliha od kada se prate ti podaci.
“Cijene nafte pale su zbog strahovanja da je višednevni uspon cijena pretjeran zbog i dalje prevelike ponude u odnosu na potražnju. Od sredine januara cijene su porasle 34 odsto, što je posljedica zatvaranja bušotina i smanjenja investicija naftnih kompanija, no to još nije rezultiralo smanjenjem proizvodnje”, navode analitičari ANZ banke u bilješci klijentima.
S druge strane, podršku tržištu pružio je juče objavljeni zapisnik sa januarske sjednice Feda, koji pokazuje da se čelnici američke centralne banke plaše da bi prerano povećanje kamatnih stopa moglo ugroziti oporavak ekonomije.
“Pokazalo se da je više čelnika Feda izrazilo zabrinutost da ekonomija još nije dovoljno snažna za normalizaciju monetarne politike”, kaže Alan Gayle, strateg u fondu RidgeWorth Investments.
Nakon impresivnog skoka u trećem lanjskom kvartalu za 5 odsto na godišnjem nivou, u posljednjem tromjesečju prošle godine rast američkog bruto domaćeg proizvoda usporio je na 2,6 odsto, pa se ulagači plaše da bi prerano zaoštravanje monetarne politike Feda ugrozilo oporavak najveće svjetske ekonomije.
Ipak, naznake da bi Fed mogao odgoditi odluku o povećanju kamata s polovine godine, kako se procjenjivalo, na kraj godine nisu uspjele podstaći cijene akcija u pozitivno područje.
Među ostalim, i zbog toga što ulagače zabrinjava grčka dužnička drama, koja bi se trebala rasplesti do kraja sedmice. Juče je Evropska centralna banka (ECB) blago povećala iznos hitnih zajmova za likvidnost grčkim bankama, koje su pod pritiskom zbog odliva depozita građana i kompanija koji se plaše bankrota države.
Sada je na potezu Atina, koja će, pišu mediji, u četvrtak zatražiti produženje sporazuma o zajmu s evrozonom za šest mjeseci, ali ne i cijelog programa međunarodne finansijske pomoći, koji ističe 28. februara i sadrži obavezu sprovođenja reformi i mjera štednje.
Ako za to dobije pristanak partnera u evrozoni, Atina bi dobila na vremenu za pregovore s kreditorima o rješavanju dužničkih problema. No, Njemačka se protivi takvom rješenju.
Na oprez ulagača ukazuje mršav obim trgovanja. Na američkim je berzama vlasnika juče zamijenilo 6 milijardi akcija, dok prosječan dnevni obim ovoga mjeseca iznosi 7,2 milijarde.
Na većini evropskih berzi cijene su akcija juče porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,60 odsto, na 10.961 bod, a pariški CAC 0,95 odsto, na 4.799 bodova. Londonski FTSE ostao je, pak, gotovo nepromijenjen na 6.898 bodova. Hina
