LONDON, Na evropskim su berzama u ponedjeljak ujutro cijene akcija stabilne, nakon snažnog prošlonedjeljnog rasta, a ulagači ne žele znatnije mijenjati pozicije uoči sastanka ministara finansija evrozone o grčkim dužničkim problemima.
FTSEurofirst indeks 300 vodećih evropskih akcija bio je u 9,30 sati u minusu 0,05 odsto, na 1.501 bodu, nakon što je u petak dostigao najviši nivo u sedam godina.
Pariški CAC, londonski FTSE i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 0,1 i 0,3 odsto.
U fokusu ulagača biće danas sastanak ministara finansija evrozone u Briselu na kojemu će se pokušati pronaći zajedničke osnove za nastavak pregovora s Atinom o rješavanju grčkih dužničkih problema.
Grčka vlada poručila je u nedjelju da je uvjerena da će se postići dogovor, premda je ponovila da neće prihvatiti nikakve dalje mjere štednje.
Grčka ne želi produžiti dogovor o 240 milijardi evra vrijednom programu međunarodne pomoći EU-a i MMF-a, koji ističe 28. februara, zbog čega bi mogla ostati bez sredstava za isplatu dospjelih inostranih dugova.
Atina traži program premošćivanja koji bi joj dao nekoliko mjeseci za pregovore o novom sporazumu s kreditorima koji ne bi uključivao dosadašnje stroge mjere štednje.
“Očekujem teške pregovore, no vjerujem da ćemo postići dogovor. Obećavam, Grčka će za šest mjeseci biti potpuno drugačija zemlja”, kazao je u nedjelju grčki premijer Aleksis Cipras.
Podršku tržištu pružaju stabilne cijene nafte, nakon što se u petak cijena barela na londonskom tržištu po prvi put ove godine probila iznad nivoa od 60 dolara. Jutros se kreće oko 61,50 dolara, dok se na američkom tržištu stabilizovala oko 52,70 dolara.
Na azijskim su berzama cijene akcija jutros porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 9,30 sati bio u plusu 0,1 odsto.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks ojačao 0,5 odsto, na 18.004 boda, najviši nivo od jula 2007. godine, jer je ulagače ohrabrio podatak o izlasku Japana iz recesije.
U posljednjem lanjskom tromjesečju tamošnji je bruto domaći proizvod (BDP) porastao 0,6 odsto na kvartalnom nivou, odnosno 2,2 odsto na godišnjem. Premda je to slabiji rast nego što se očekivalo, ulagače je ipak ohrabrio prvi uspon treće po veličini svjetske ekonomije nakon dva kvartala pada. Hina