NJUJORK, Na Wall Streetu se ove sedmice očekuje oprezno trgovanje, nakon snažnog rasta cijena akcija prošle sedmice, a u fokusu ulagača biće cijene nafte i napori grčke vlade da pronađe kompromisno rješenje za dugove s međunarodnim kreditorima.
Dow Jones skočio je prošle sedmice 3,8 odsto, na 17.824 boda, što je njegov najveći sedmični skok od januara 2013. godine. S&P 500 porastao je, pak, 3 odsto, na 2.055 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 odsto, na 4.744 boda.
Snažan rast cijena akcija prošle sedmice ponajviše se zahvaljuje oporavku cijena nafte, koje su u posljednje dvije sedmice skočile gotovo 19 odsto, što je njihov najveći dvosedmični skok od 1998. godine.
Zahvaljujući zatvaranju bušotina u SAD-u i najavama naftnih divova o smanjenju investicija, u petak je cijena nafte na londonskom tržištu dostigla 57,80 dolara po barelu.
Nastavak rasta cijena ‘crnog zlata’ podržao bi akcije u energetskom sektoru, što bi djelovalo pozitivno za cjelokupno tržište kapitala.
U fokusu ulagača biće i nastojanja nove grčke vlade pod vođstvom Syrize da uvjeri partnere u evrozoni da dosadašnje mjere štednje donose više štete nego koristi.
Atina je odustala od zahtjeva da joj se oprosti dio dugova i predložila zamjenu postojećih obveznica novima vezanima uz rast. Isto tako, predložila je program za premošćavanje do kraja maja kako bi dobila na vremenu za pregovore s kreditorima.
Premda su zasad ti prijedlozi naišli na hladan prijem u evrozoni, ulagači se ipak nadaju nekom kompromisnom rješenju.
Ministri finansija evrozone sastaće se 11. februara, kada bi im grčki predstavnici trebali objasniti kako žele postići veću finansijsku nezavisnost. Najkasnije do 16. februara Grčka bi trebala zatražiti produženje međunarodnog programa pomoći, koji ističe 28. februara, ili će se suočiti s mogućim nedostatkom sredstava za isplatu kreditora.
Umjesto nove tranše pomoći od 7,2 milijarde evra, nova grčka vlada želi dogovoriti nove uslove oko servisiranja duga, poput produženja rokova isplate i otplate samo kamata kako bi uzela predah. Između ostalog, Atina traži 1,9 milijardi evra profita od grčkih obveznica koje drže Evropska centralna banka i druge institucije evrozone.
Zvaničnici evrozone spremni su pomoći Atini, ali i dalje insistiraju na reformama, koje grčka vlada želi izbjeći ili ublažiti.
Krajem prošle sedmice ulagače su zabrinuli bolji nego što se očekivalo podaci o zaposlenosti jer bi snažan oporavak američkog tržišta rada mogao navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se mislilo.
U januaru je u SAD-u otvoreno 257 hiljada novih radnih mjesta, oko 20 hiljada više nego što se očekivalo, a to je već 11. mjesec zaredom kako zaposlenost raste više od 200 hiljada, što nije zabilježeno još od 1994. godine.
Snažniji nego što se očekivalo podaci podstakli su špekulacije o tome hoće li Fed kamate povećati već polovinom godine. Stoga će vjerovatno i ove sedmice svaki važniji makroekonomski podatak podržavati špekulacije hoće li Fed zaoštriti monetarnu politiku polovinom ili krajem godine. Hina
