BANJALUKA – Stručni savjetnik u Grupi za carinske postupke Uprave za indirektno oporezivanje BiH Irina Kačavenda tvrdi da advokat Predrag Herbez manipuliše javnošću iznoseći neistine na njen račun vezano za carinjenje hibridnog automobila u avgustu ove godine.
U reagovanju na tekst CAPITAL-a “UIO uskraćuje povlastice uvoznicima vozila” ona navodi da svoj posao radi savjesno, a da su njeni postupci u ovom predmetu bili u skladu sa zakonom i propisanim procedurama.
Inače, portal CAPITAL je 15. decembra poslao upit UIO BiH vezano za ovaj slučaj, a zatim 20. decembra i urgenciju, kojom smo još jednom tražili da se Uprava očituje o ovom slučaju, ali odgovora nije bilo.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su naveli da podržavanju njene tvrdnje.
“U konkretnom, u pitanju je upravni postupak, koji je proveden u skladu sa zakonskim propisima i svaka nezadovoljna stranka ima mogućnost žalbe na rješenje doneseno u upravnom postupku, kao i mogućnost pokretanja upravnog spora pred sudom. U Grupi za carinske postupke RC Banjaluka na poslovima upravnog rješavanja rade službenici sa dugogodišnjim radnim iskustvom, koji krajnje odgovorno i profesionalno obavljaju ove poslove i na godišnjem nivou riješe više od 4500 predmeta. Stoga je nedopustivo javno isticanje njihovih imena u medijma iznoseći neosnovane navode i insinuacije o nezakonitosti u radu službenika koji je provodio upravni postupak. U upravnom postupku koji se provodi u UIO svaka odluka se donosi nakon provedenog dokaznog postupka, utvrđenog činjeničnog stanja i primjenu važećih zakonskih propisa, i niti u kojem slučaju se ne može govoriti o samovolji pojedinca, odnosno službenika koji je postupao u određenom predmetu”, kažu iz UIO BiH.
Njeno reagovanje prenosimo u cijelosti:
Poštovani,
U navedenom članku se direktno i nezakonito pominje i etiketira moje ime vezano za upravni postupak koji se vodio po zahtjevu stranke kod Odsjeka za carinske poslove RC Banjaluka (u Grupi za carinsko-upravni postupak), te u kojem postupku je odbijen zahtjev stranke za izmjenu deklaracije i povrat sredstava.
Kako kao diplomirani pravnik u UIO radim od 2005. godine, te kako bez ikad ikakvih, pa makar i pritužbi na moj rad, bez mrljice u karijeri, isti se savjesno i odgovorno trudim obavljati, i kako mi je kleveta mog imena pričinila veliki emotivni stres i narušila ugled mene i moje porodice, vezano za isto ističem razloge i zahtjeve svog obraćanja:
NE MOGU I NE SMIJEM ćutati na ovakvo prozivanje mog imena i direktnog pričinjavanja štete mom ugledu (i ugledu moje porodice) a da pritom kao državni službenik nemam prava sama se obratiti medijima i dati izjavu. Neistinite i nezakonite izjave od strane advokata i urednika portala u kojima se direktno pominje moje ime kao nekog da je uradio nešto nezakonito mi je izuzetno naštetilo.
- ZAHTJEVAM hitnu ispravku učinjenog, odnosno demanti unutar samog članka, kao i samostalni demanti, a zbog sljedećeg:
- Citiram:
,,Prema tome, suština je u činjenici da službenici Carinske ispostave Prijedor nisu poznavali zakonske propise, a postupajući službenik Irina Kačavenda, je svojim rješenjem ozakonila nezakonite radnje istih, slijedom čega uvoznik na ovo rješenje mora izjaviti žalbu, a što je dodatni trošak za istog, kaže Herbez”.
Irina Kačavenda nije institucija UIO i rješenje nije njeno. Donosilac je UIO RC Banjaluka, Odsjek za carinske poslove. Odluka se donosi u saglasnosti i znanjem sljedećih lica: službenika (referenta) koji vodi upravni postupak, šefa Grupe za carinsko-upravni postupak i šefa Odsjeka za carinske poslove, a koji isto potvrđuju svojim parafom, te šef Odsjeka potpisom.
Utvrdivši da rješenje nije Irinino utvrđuje se i da ista nije ,,rješenjem ozakonila nezakonite radnje”. Rješenjem se ne može nešto ozakoniti, rješenje je upravni akt organa uprave na koje ako si nezadovoljan odlukom imaš pravo na žalbu. Takođe, nezakonitom radnjom ne može se smatrati nepoznavanje propisa, a posebno u situaciji, kao što je u konkretnom slučaj, kad se primjena tih propisa uz učenu stranku – špediciju nije ni tražila u momentu podnošenja deklaracije a što je utvrđeno uvidom u kompletnu dokumentaciju iz spisa predmeta.
Traženje primjene odgovarajućih propisa se ostvaruje kad uvoznik i špediter, učena strana u postupku, u momentu carinjenja prilože potrebnu dokumentaciju za primjenu tarifnih suspenzija, te pravilno popune carinsku prijavu, a u konkretnom to nije bio slučaj.
Citiram:
,,Punomoćnik ove firme Predrag Herbez tvrdi da prilikom podnošenja zahtjeva za carinjenje službenici u Carinskoj ispostavi Prijedor nisu znali za Odluku o smanjenju carina, pa su predložili da se ono ocarini po punoj stopi, a da se nakon toga naknadno traži povrat iste, na šta je uvoznik pristao jer mu je auto bilo potrebno”.
U zahtjevu podnesenom kod UIO RC Banjaluka, Odsjeku za carinske poslove, Grupi za carinsko-upravni postupak, kao ni u jednom drugom dokumentu u spisu predmeta, se nije isticala situacija koja se navodno odigrala u CI Prijedor a za koju advokat u članku tvrdi da se desila, te se organ krećući se u granicama zahtjeva stranke, kao i navoda u istom, i u navodima datim na usmenoj raspravi, u rješenju o istom nije ni očitovao.
Citiram:
,, Kao poseban problem je istakao i to što rješenje nije dostavljeno njemu kao punomoćniku već samo uvozniku, što ocjenjuje kao svojevrsnu procesnu prevaru koja se koristi kako bi istekao rok za žalbu”.
Kako predmetni advokat od strane uvoznika nije imenovan kao punomoćnik za primanje pismena, to organ prema Zakonu o upravnom postupku ima pravo i nije nikakva greška niti zavjera organa pismeno (rješenje) uručiti i samom podnosiocu zahtjeva – uvozniku, bez obzira što ima punomoćnika – advokata (iako je u konkretnoj situaciji slučajno i nenamjerno učinjeno, te kad je organ isto uvidio poslao je rješenje i advokatu uz novi rok za žalbu).
Rješenje je zaprimljeno i od strane samog advokata dana 18.12.2023. godine, odnosno dva dana prije objave članka u kojem stoji da nije zaprimio rješenje, a isti ni povodom toga ništa nije učinio kako se ne bi iznosile neistinite činjenice u članku. Takođe, i žalba je uložena prije objave samog članka, dana 19.12.2023. godine, i to bez uplate takse na žalbu od 10 KM (na koje ga je organ opomenuo), a u članku se (pod 1. citirano) navodi da žalba iziskuje dodatne troškove za uvoznika. Spis predmeta sa žalbom je dostavljen drugostepenom organu UIO, dana 22.12.2023. godine.
- Da li je odluka o odbijanju pravilna ili ne, a o čemu će odlučiti drugostepeni organ UIO, uopšte ne mijenja stvar, jer advokat zna da ima legalan put kako se u upravnom postupku koriste redovni pa poslije i vanredni pravni lijekovi. Postoji pravni put (žalba, tužba…) i pravnik to zna, a pogotovo onaj koji se redovno pojavljuje u velikom broju predmeta kao punomoćnik kod Odsjeka za carinske poslove RC Banjaluka. Isti ne smije nezakonitim i neistinitim činjenicama manipulisati medijima na buduće odluke ovog organa kao niti što smije imenovati službenike koji vode upravni postupak, odnosno koji samo rade svoj posao, te klevetati da rade nešto nezakonito. Isto predstavlja krivično djelo klevete.
- U vezi sa svim navedenim postavlja se pitanje kako raditi predmete ubuduće, a kojih je samo u ovoj godini zaprimljeno oko 4500? Da li ovo znači da će sad za svaku odluku o odbijanju ili iz nekog drugog razloga nezadovoljstva neki advokat pisati novinama a ne iskoristiti legalnu opciju i put (žalbeni put i sl.). Šta referent npr. da radi u predmetima gdje se kao punomoćnik pojavljuje dotični advokat iz članka? Hoće li se morati bojati da će osvanuti u novinama ako donese odluku o odbijanju, a njegov poslodavac ništa ne poduzme kad mu se novine obrate za informacije? Da li raditi predmete uopšte ubuduće?
S poštovanjem!
Irina Kačavenda
Stručni savjetnik u Grupi za carinske postupke
