BANJALUKA – Najpoznatiji banjalučki ugostitelji lani su zaradili oko 4,8 miliona KM. Ipak, godina nije bila profitabilna za sve i dok su jedni uvećali dobit za više stotina hiljada maraka, nekima je zarada bila čak tri puta manja.
Analizirajući finansijske izvještaje portal CAPITAL je došao do podataka da su pojedini ugostitelji imali milionsku dobit, a drugi jedva „pobjegli“ od minusa.
Šaja i Kovačević predvode listu najprofitabilnijih ugostitelja
„Mala Stanica“ u vlasništvu Dalibora Šajića je ostvarila prihod od 6,6 miliona KM i dobit od 1,8 miliona.
Lani je u ovom ugostiteljskim objektima koji rade na nekoliko lokacija bilo zaposleno 92 radnika, što je malo manje u odnosu na 2021. godinu kada su imali 97 zaposlenih.
Kada se analiziraju finansijski izvještaji može se vidjeti da je taj ugostiteljski objekat lani ostvario veću dobit nego 2021. godine i to za 742.228 KM.
Naime, na ukupne prihode u 2021. godini koji su iznosili 4,8 miliona KM ostvarena je dobit od nešto veća od milion KM.
Restoran i hotel „Zlatna kruna“ u vlasništvu banjalučkog odbornika SNSD Miše Kovačevića lani je ostvario dobit od 1,1 milion KM sa 50 zaposlenih. Iako nisu odstupni podaci za 2021. godinu vidljivo je da je za Kovačevića prošla godina bila više nego profitabilna u odnosu na prethodne godine. Naime, u 2020. godini „Zlatna kruna“ je poslovala sa minusom od 52.121 KM, a u 2019. godini sa dobiti od 31.108 KM.
Profit restorana „My Way“ u 2022. godini iznosio 671.990 KM, što je bolji rezultat nego u 2021. godini kada je dobit iznosila 517.136 KM.
Ovaj restoran lani je imao 17 radnika, a godinu ranije jednog manje.
Još jedan ugostiteljski objekat čiji je suvlasnik Dalibor Šajić dobro je poslovao u prošloj godini, a riječ je o restoranu „Kazamat“ koji je ostvario profit od 383.288 KM sa 28 radnika.
Ostvarena dobit u 2022. godini je skoro identična onoj iz 2021. godine (383.527 KM), ali je u tom periodu „Kazamat“ imao više zaposlenih 36, dok je lani imao 28 radnika.
Restoran „Stara Ada“ je imao uspješnu godinu iza sebe, sa dobiti od 540.331 KM i prihodom od 4,8 miliona KM te 60 radnika. Taj finansijski rezultat je bolji kada se uzmu u obzir prethodne godine, jer je „Stara Ada“ u 2021. godini ostvarila dobit od 473.895 KM, a i 2020. godini 29.412 KM.
„Kafe-bar RS“ u okviru kojeg posluje restoran „Hedonist“ u vlasništvu banjalučkog odbornika iz Ujedinjene Srpske Milenka Rosića prošlu godinu je završio sa dobiti od 154.682 KM, dok su prihodi iznosili 905.780 KM. Taj finansijski rezultat je lošiji u odnosu na 2021. godinu kada je Rosić ostvario dobit od 245.019 KM na prihode od 808.019 KM.
„Agape“ imao tri puta manju dobit
Restoran „Agape“ u vlasništvu Gorice i Ivane Dodik, kćerke i snahe predsjednika RS Milorada Dodika, prošle godine je znatno lošije poslovao nego u 2021. godini. Dostupni podaci pokazuju da je ovaj ugostiteljski objekat na prihode od 2,2 miliona KM ostvario dobit od 57.260 KM.
Ta dobit je skoro tri puta manja u odnosu na 2021. godinu, kada je dobit ovog restorana iznosila 158.474 KM, dok su im prihodi bili neznatno veći i iznosili 2,4 miliona KM. Osim prihoda u 2022. godini „Agape“ je smanjio i broj zaposlenih na 40 u odnosu na godinu ranije kada je imao 46 radnika.
Restoran „Le Coq“ u vlasništvu Gorana Kurtinovića je takođe ostvario „mršav“ plus od 5.860 KM na prihode od 1,7 miliona maraka i 36 zaposlenih. To je daleko lošiji rezultat nego u 2021. godini kada je ovaj ugostiteljski objekat ostvario dobit od 59.110 KM
Za poznati restoran „Momogram“ nismo pronašli podatke.
Takođe, nisu dostupni podaci o poslovanju „Jelen pab Debela Berta“ i „Gatsby bar“, koji rade u prizemlju hotela „Bosna“. Iako ti podaci nisu dostupni firma u čijem su vlasništvu ovi ugostiteljski objekti „B&Č Trade Tours“ se ne može pohvaliti rezultatom iz prošle godine u kojoj je ostvaren minus od pet miliona KM.
CAPITAL: V. Popović
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Podatci su smješni .,jer radnici veci dio svoje plate dobijaju u gotovini ,samim tim im se ne uplacuju porezi i doprinosi ,a i država je uskraćena za taj iznos,većina tih lokala se nalazi ispred poreske uprave ili u krugu od 1km…šta jos treba da se kaže ..samo pojedinci ovdje trljaju ruke..naravno ovo su javni podatci samo neko ima cilj da se tako prikažu a do tad..
Suština prikazivanja dobiti i nije sporna. Sporna je struktura plata radnika, kao i podizanje te iste dobiti. Već poznata stvar je da se izbjegavanje doprinosa radi na način da se iz dobiti plaća dio koji radnici dobijaju u kovertama a to zna i PU RS. Jer je nemoguće imati 100 radnika na minimalcu, i da je to normalno za jednu firmu. Ali, ako mogu poznate IT kompanije iz Banjaluke, mogu i ugostitelji…
Ovdje je citav lanac neprijavljivanja prihoda i pocinje od samih proizvodjaca. Treba vrsiti poresku kontrolu veleprodaja,takozvanih diskonta pica. Da bi jedan georg komerc prodao hiljade gajbi nektar piva malim lokalima za kes moze samo ako taj isti nektar kupi od pivare isto tako za kes koji se nikad ne prijavi. U normalnim drzavama se ne maltretiraju gosti i konobari po kafanama za fiskalni racun vec se kontrolisu vele prodaje i uvoznici jer sva prodaja ide preko njih.
Dok god se porez i doprinosi na platu isplacuju u procentualnom iznosu, postojace isplata plate na ruke tj. dijela plate u koverti.
Poslodavac digne kes kao isplatu dobiti i plati 10% poreza i taj kes koristi za isplatu dijela plate u koverti kako bi izbjegao uplatu doprinosa za pio ,zdravstvo i td.
Najneinteligentniji poslodavci su naucili da na ovaj nacin vrse utaju poreza. Koliko se tako novca ukrade, nije moguce utvrditi a i poreska tu ne moze nista jer ne postoje dokazi tj. to je skoro nemoguce dokazati.
Ta pojava se nece iskorijeniti dok god su porezi na platu odredjeni kroz procenat. Da bi se ovo suzbilo potrebno je odrediti porez u fiksnom iznosu po radniku. Samo na taj nacin bi se izgubio interes za sakrivanjem stvarne plate.
Neka drzava propise da su porez i doprinosi za svakog radnika 5 fiksno 500 km mjesecno i niko vise ne bi dio plate davao u koverti, jer isplatio kao platu 500, 1000 ili 10000 porezi su 500km.
Tada bi doslo do pojave enormno velikih plata. Tj. mali poslodavci bi na ime plate jednog radnika isplacivali 10000km, kako bi fiktivno povecali troskove firme i time fakticki istopili dobit i izbjegli placanje poreza na dobit. Radnik podigne platu od 10000 i zadrzi svoju stvarnu platu od 1000-2000 km a ostatak kesa vrati poslodavcu.
Da reformom, koja za cilj ima eliminaciju interesa za kovertom, ne bi otvorili vrata ovoj drugoj manipulaciji sa porezom, potrebno bi bilo uvesti i granicu priznavanja troskova plata.
U praksi to bi izgledalo ovako. Za svakog zaposlenog poslodavac placa fiksni iznos porez i doprinosa(500-1000 ili koliko se odredi). Poslodavac moze da isplati platu koliko pozeli ali pri obracunu dobiti dozvoljava se da se kao trosak plate prikaze samo fiksno 3-4 hiljade km.
Potrudio sam se da napisem jasno ali ne znam da li sam uspio.
I uz sve to bilo bi potrebno da se kao pravilo uvede da poslodavac moze da projavi radnika i na minut radnog vremena ali da doprinose mora da uplati kao radnik radi puno radno vrijeme.