BANJALUKA, SARAJEVO – Dodatni i nepredviđeni radovi na građevinskim projektima koji se finansiraju javnim novcem su postali česta praksa, koja u zavisnosti od gradilišta „pojedu“ od nekoliko desetina hiljada maraka do više miliona KM. Oni koji se bave ovom problematikom upozoravaju da ta dodatna izdvajanja idu preko jednog od najnetransparentnijih postupaka, koji je podložan raznim manipulacijama.
Srž problem, je, kako upućeni kažu, korupcija koja je omogućila da brojne tendere prati neadekvatna projektna dokumentacija u kojoj su namjerno napravljene greške, koje se naknadno ispravljaju dopunskim ugovorima. To u praksi znači da ugovorni organi (ustanove, institucije, javna preduzeća, lokalne zajednice…) moraju izdvojiti dodatni novac kako bi se projekat okončao, a koji ide u ruke odabranih firmi.
Takva situacija uništava privredu u BiH, jer se neadekvatno troši javni novac i narušava tržišna konkurencija kroz favorizovanje firmi koji su javne poslove dobili zahvaljujući dobrim vezama sa političkim vrhom.
Dodatni radovi pod lupom Agencije za javne nabavke
Svake godine se provede veliki broj postupaka za dodatne i nepredviđene radove i to je privuklo pažnju Agencije za javne nabavke BiH (AJN), koja je ovo pitanje tematizovala u Izvještaju o praćenju postupaka javnih nabavki za 2022. godinu.
Ova institucija je provela analizu pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja za nepredviđene i dodatne radove u periodu od 2020 do 2022. godina.
U izvještaju je navedeno da je ova Agencija uočila da je problem u pripremi projektne dokumentacije, koja ima niz manjkavosti, što pri izvođenju radova rezultira potrebom za zaključivanjem ugovora za nepredviđene i dodatne radove na netransparentan način.
„Dakle, radi se o propustima ugovornih organa, koji pri pripremi projektne dokumentacije ne posvete dovoljno pažnje, odnosno ne angažuju stručnjaka koji će pripremiti kvalitetnu projektnu dokumentaciju i koja u fazi izvođenja radova neće pokazati slabosti, koje je Agencija uočila kroz ovu analizu“, navedeno je u izvještaju uz napomenu da je AJN svoj stav o ovom pitanju dostavila svim ugovornim organima, ali i objavila na svojoj internet stranici .
Stav Agencije je jasan: “Loša praksa je da pojedini ugovorni organi pri provođenju osnovnih postupaka, a kada su predmet nabavke radovi, prave namjerne i svjesne greške u projektnoj dokumentaciji/tehničkoj specifikaciji koje se onda naknadno “popravljaju” odnosno “plaćaju” provođenjem pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja za dodatne ili nepredviđene radove“.
„Pregovarački postupak bez objave obavještenja je najmanje transparentan postupak i treba ga koristiti izuzetno, samo u situacijama predviđenim Zakonom o javnim nabavkama. Dakle, potreba za dodatnim ili nepredviđenim radovima putem pregovaračkog postupka nikako ne bi smjela biti posljedica propusta ugovornog organa pri provođenju osnovnog postupka. Takvim postupanjem se krše osnovni principi iz člana 3. Zakona o javnim nabavkama i u neravnopravan položaj se dovode svi oni učesnici postupka koji je prethodio osnovnom postupku, a na odgovarajući način se privilegira odnosno favorizira te na koncu i finansijski honorira ponuđač koji je izabran kao najpovoljniji u postupku koji je prethodio zaključenju osnovnog ugovora, s obzirom na seriju dodatnih ili nepredviđenih radova koja uslijedi nakon toga“, navodi AJN.
Naglasili su da će slučajevi koji se konstatuju u procesima praćenja, dostavljati u vidu informacije i nadležnim tužilaštvima na eventualno postupanje.
Svi nivoi vlasti koriste dodatne radove
U izvještaju AJN za 2022. godinu je navedeno da su u pojedinim slučajevima tražili i od ugovornih organa da objasne potrebu za tim dodatnim radovima. Primjere koji su naveli pokazuju da je ovaj vid raspodjele javnog novca uzeo maha na svim nivoima vlasti.
Tako je bolnica „Mlječanica“ za izgradnju objekta poluintenzivne njege prvobitno tenderom ugovorila 1.412.891,95 KM bez PDV. Vrijeme je pokazalo da ta suma nije bila dovoljna pa je relizovana dodatna nabavka za nepredviđene radove u iznosu od 247.966 KM bez PDV-a. Time se iznos ove investicije popeo na 1.660.858 bez PDV (1.943.204 KM)
U izvještaju AJN je navedeno da je bolnica „Mlječanica“ u obrazloženju navela da je „usljed nepredviđenih okolnosti prilikom izvođenja radova izgradnje objekta za dijagnostiku, nužno izvršenje dodatnih nepredviđenih radova“.
„U pitanju su stolarski i molersko-farbarski radovi, izolaterski radovi (ravni krov) podopolagački radovi, primarni i sekundarni napojni vodovi, elektroenergetska instalacija, instalacije video nadzora, razvodni ormari i table, strukturna računarska i TV mreža, S.O.S. poziv medicinskom osoblju, instalacije podnog centralnog grijanja, izmještanje postojeće mreže vodovoda i kanalizacije, te vodovoda i vodovoda tehnološke vode“ navedeno je u obrazloženju bolnice „Mlječanica“ koje je citirano u izvještaju AJN.
Opština Istočno Novo Sarajevo je za izgradnju sportske dvorane takođe ugovorila dodatne radove u iznosu od 641 hiljada KM bez PDV-a, što je i u ovom slučaju donijelo povećanje ukupnih troškova realizacije projekta sa 3,4 miliona na više od četiri miliona KM, bez PDV.
U izvještaju AJN je navedeno da se ova lokalna zajednica za primjenu ove vrste postupka pozvala na Izvještaj nadzornog organa o izvođenju dodatnih radova na izgradnji sportske dvorane.
Potpisuju se brojni dopunski ugovori
Kao primjer je naveden i projekta Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo. U pitanju je izgradnja Javne kolektivne garaže G3 u opštini Novo Sarajevo, koja je prvobitno trebala koštati 4,4 miliona KM.
U izvještaju AJN je navedno da je Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo zaključio četvrti dopunski ugovor za izgradnju ove javne garaže u vrijednosti od 404.579 KM bez PDV-a.
„Zavod je naveo da „nepredviđeni radovi nisu uključeni u prvobitno zaključeni ugovor, ali se nisu mogli tehnički ni ekonomski odvojiti od osnovnog ugovora i njihova vrijednost ne prelazi 20 odsto“, precizirano je u izvještaju.
Sam naziv ugovora (četvrti) pokazuje da to nije jedini dopunski ugovor te vrste zaključen za ovaj projekat. Uvidom u podatke na portalu javni nabavki se može vidjeti da je zaključeno više dopunskih ugovora za dodatne nepredviđene radove, jedan čak i poslije primjera koji je navela AJN u svom izvještaju.
Ako se pobroje samo pojedini ugovori (mimo četvrtog) za ovaj projekat je izdvojeno još 316.903 KM bez PDV. Kada se uzmu u obzir gore navedene sume, u ovaj projekat je do sada dodatno uloženo 721.482 KM bez PDV , čime su troškovi narasli na oko 5,2 miliona KM.
Grad Banjaluka je isto izdvojio 245.196 KM bez PDV-a za dodatne radove na izgradnji sportske dvorane u naselju Lauš, na prvobitni iznos od 1.331.780,44 bez PDV. Time je cijela investicija poskupila na 1.576.976 KM bez PDV (ili tačnije 1.845.061 KM).
U izvještaju AJN je preciziran i razlog Grada Banjaluka za ove dodatne radove.
„Izlaskom na teren od strane izvođača konstatovano da se predviđena krovna konstrukcija od prefabrikovanih elemenata ne može isporučiti ni montirati zbog „ograničenja u pristupnim saobraćajnicama“ te se pristupilo izmjeni glavnog projekta“,navedeno je u izvještaju AJN.
Osim toga precizirano je da je „izvršena dopuna projektne dokumentacije u dijelu mašinske faze kako bi fiskulturna sala imala mogućnost odvojenog grijanja u odnosu na školski dio, kao i da je izvršena izmjena projektne dokumentacije u julu 2021. godine.“
Na dodatne radove idu milioni maraka
Brojke su isto pokazale da provođenje ove vrste javnih nabavki često koriste ugovorni organi ustanove, institucija, javna preduzeća, lokalne zajednice…
Ako se pogledaju cifre sa portala javnih nabavki u toku 2022. godine provedeno je 160 pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja o nabavci za dodatne i nepredviđene radove, a od početka ove godine do 24. maja, 72 pregovaračka postupaka.
Kako to izgleda u praksi i koji iznosi javnog novca se na tim poslovima troše pokazuju sljedeći primjeri.
Tako je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) dalo gotovo dva miliona maraka na nepredviđene i dodatne radove u Centru za obuku u Zalužanima u posljednje tri godine. Svi ugovori su dodijeljeni pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, a obrazloženo je da su ti radovi rezultat loše projektne dokumentacije.
Grad Banjaluka je tenderom ugovorio rekonstrukciju mosta u Trapistima u vrijednosti od 417.695 KM bez PDV (488.703 KM). Vrijeme je pokazalo da skoro pola miliona KM nije bilo dovoljno da se završi sve što je gradska vlast zamislila tako je u februaru ove godine tenderom odobreno još 68.641 KM bez PDV (80.309 KM) za izvođenje dodatnih i nepredviđenih radova za rekonstrukciju mosta u naselju Trapisti. Ako se uzmu u obzir cifre za rekonstrukciju mosta je potrošeno je 569.012 KM sa PDV.
Slično je bilo sa izgradnjom pješačke platforme u centru Banjaluke. Grad Banjaluka je prvobitno te radove ugovorio u iznosu od 169.675 KM bez PDV (198.519 KM), ali oni se nisu zadržali na tom iznosu. Naknadnim postupkom je „dodato“ 39.664 КМ sа PDV. Tako se ukupna investicija popela na 238.183 KM sa PDV.
Korupcija je sveprisutna u nabavkama za dodatne i nepredviđene radove
Iz nevladinog sektora koji se bavi praćenjem ove oblasti poručuju da se radi o netransparentnom postupku koji otvara vrata za koruptivne radnje koje u konačnici štete privredi u BiH.
„Kada je u pitanju ovaj segment javnih nabavki korupcija je sveprisutna, jer je veoma teško utvrditi količinu materijala koja se ugradi ili ne ugradi u određene građevinske objekte, a riječ je o izuzetno velikim budžetskim sredstvima“, kaže urednik portala „Pratimo tendere“ Slobodan Golubović.
Naglašava da su apsolutno svi pregovarački postupci bez objave obavještenja o nabavci za dodatne i nepredviđene radove rizični, čak i oni koji imaju utemeljeno i adekvatno opravdanje.
„Naravno, neki od postupaka se svakako izdvajaju po svojoj rizičnosti, posebno na primjer ako ih isti ugovorni organ učestalo ponavlja“, rekao je Golubović i napomenuo da ugovorni organi imaju razna objašnjenja za ovakvu praksu.
„Najčešći razlog je to da su se pojavile okolnosti na koje ugovorni organ nije mogao uticati. Na primjer nije planirano gdje će biti priključene otpadne vode, vanjsko uređenje objekata, parking prostor i slično. Međutim, ne treba biti građevinski stručnjak da vam se ”upali alarm” oko toga kako je moguće projektovati gradnju bilo kakvog objekta bez priključka za kanalizaciju, bez vanjskog uređenja, parking prostora i tako dalje“, kazao je on.
Navodi da je prema njegovim saznanjima jedan od najdrastičnijih primjera zloupotreba pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja o nabavci za dodatne i nepredviđene radove je Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije, koji je realizovao veliki projekat radova rekonstrukcije i izgradnje stambenih objekata širom Republike Srpske.
„U okviru toga projekta je provedeno čak 27 postupaka bez objave obavještenja o nabavci za dodatne i nepredviđene radove. Ovdje se postavlja pitanje ko je uopšte radio projektnu dokumentaciju za te objekte i kako je moguće da je za svaki od njih neophodno vršiti dodatne i nepredviđene radove“, precizirao je Golubović.
Ugovorni organi namjerno griješe kod projektne dokumentacije kako bi eliminisali konkurenciju
Iz Transparency international BiH poručuju da je zloupotreba pregovaračkih postupaka pri nabavci radova jedan od najčešćih vidova zloupotrebe zakonskih mogućnosti prilikom provođenja procedura javnih nabavki.
„Prema onome što je Transparency International monitoring tim uočio, ugovorni organi namjerno griješe pri sačinjavanju projektne dokumentacije na način da se unaprijed eliminiše konkurencija koja uoči da zadatak neće biti moguće pravilno izvršiti, a da se na tender može prijaviti samo onaj preferirani ponuđač koji unaprijed zna da će mu ugovor biti proširen pregovaračkim postupkom. Na ovaj način se onemogućava aktivna i pravična konkurencija koja bi u konačnici trebalo da obara procijenjenu vrijednost, te da omogući ugovornim organima da nabave najkvalitetnije radove za najmanje novca. Treba takođe istaći da je novim izmjenama i dopunama Zakona dato ugovornim organima da zbog nepreviđenih okolnosti tokom trajanja ugovora povećanju njihovu vrijednost za dodatnih 30 odsto bez provođenja novog postupka“, zaključio je Damjan Ožegović iz TI BiH.
CAPITAL: Vesna Popović
