BANJALUKA – Konkurs za zapošljavanje samostalnog inženjera zaštite na radu u Banjaluci koji je u januaru raspisao Elektroprenos BiH okončan je izborom kandidata koji ne ispunjava uslove, a oni koji su se na ovu odluku žalili, ni do danas nisu dobili odgovor niti im je poznata rang lista kandidata.
Ovo za portal CAPITAL tvrdi jedan od kandidata koji se prijavio na konkurs i koji ni nakon žalbe i prigovora nije uspio da sazna kako je izgledala rang lista, niti kako je moguće da je za radno mjesto izabrana osoba koja ne ispunjava dva eliminatorna uslova.
On priča da je kao inženjer zaštite na radu sa višegodišnjim iskustvom, sa još najmanje deset kolega konkurisao na ovo radno mjesta, a da je posao dobio kandidat iz Čelinca koji nema lincencu niti iskustva, iako je u uslovima konkursa, koji je raspisao Elektroprenos BiH, jasno naglašeno da je potrebno da ima položen stručni ispit i najmanje jednu godinu iskustva na tim poslovima.
“Saznao sam da je na tom radnom mjestu već počeo da radi kandidat zbog kojeg je raspisan konkurs, a mi koji smo se prijavili, poslužili smo za stvaranje privida zakonitosti. Međutim, ništa nije urađeno po zakonu. Nisu znali ni da raspišu konkurs i da sakriju da se iza toga krije uobičajena korupcija, odnosno namještanje konkursa određenim kandidatima”, rekao je naš izvor.
Kaže da je nakon toga napisao prigovor na rezultate konkursa u kojem je tražio da mu se dostavi rang lista i odgovori na pitanje zašto je primljen kandidat koji ne ispunjava uslove. Priča da je tražio da se konkurs poništi i ponovo raspiše, ali je to odbijeno uz napomenu da je “konkursna komisija obavila svoj posao u okviru svojih diskrecionih ovlašćenja”.
“Na to sam dobio odgovor u kojem ipak nisu odgovorili na ono što sam pitao. Rekli su mi da nisu dužni da objavljuju podatke o rezultatima javnog konkursa”, kaže on.
U odgovoru na prigovor koji je dobio u prvoj polovini maja, navodi se da to što izabrani kandidat ne posjeduje stručni ispit iz date oblasti za radno mjesto na koje je izabran, nije prepreka, jer je po zakonu dužan da ga položi u roku od šest mjeseci.
“Ne shvatam ni kako je moguće da je kandidat koji nije položio stručni bolji od onih koji jesu? Osim toga, ako i položi ispit za šest mjeseci, kada će da namakne tih godinu dana iskustva nakon sticanja licence? Dakle, ispuniće uslove u najboljem slučaju za godinu i po”, kaže on.
Ovaj kandidat se žalio i Inspektoratu RS i njihovoj inspekciji za rad i zaštitu na radu. Tamo su mu rekli da su njegov prigovor proslijedili dalje, jer oni, naravno, nisu nadležni.
“U skladu sa zakonom, vaš prigovor je proslijeđen upravnom inspektoratu Ministarstva pravde BiH kao nadležnom organu za postupanje po vašem prigovoru”, navodi se u odgovoru Inspektorata RS.
Iz Elektroprenosa BiH nismo dobili odgovore na pitanja koja smo prošle sedmice dostavili emailom, nisi smo uspjeli da stupimo u kontakt sa osobom koja je zadužena da nam te odgovore dostavi.
Damjan Ožegović iz Transparency International BiH kaže da je nevjerovatno ne samo da institucija koja je sprovodila konkurs, nego i inspekcija koja je zadužena za kontrolu smišljaju izgovore.
“Ne može se davati prilika kandidatu da položi sturčni ispit, a on je eliminatorni za prolaz na konkursu. Jedino što je svim kandidatima preostalo, nakon što nisu uspjeli pred prvostepenim organom, je da svoja prava traže na sudu. Gotovo mi je nevjerovatno da je institucija koja je sama postavila uslove konkursa, a onda iste te uslove zanemarila, pa onda nalazi izgovore da izbjegne odgovore na prigovore. Očigledno je da je kod njih nastupio neki nesporazum ili se neko prevario kada je pisao uslove konkursa”, kaže Ožegović.
CAPITAL: A. Pisarević
Ovaj tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Tekst je isključiva odgovornost portala CAPITAL.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
