Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Stigla žalba na tender od 35 miliona KM

    18. Jula 2025. — 16:04

    Građani BiH nezainteresovani za obnovljive izvore energije

    18. Jula 2025. — 14:17

    Zamjena rasvjete u Hrvatskoj duplo jeftinija nego u Banjaluci

    18. Jula 2025. — 13:53

    Tender za brzu cestu u BiH pod lupom: Kineska kompanija uložila žalbu

    18. Jula 2025. — 13:23
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Mađarski biznismen se povukao iz projekta SE Trebinje 1 – Posao vrijedan 100 miliona KM preuzela firma bez prihoda i radnika

    18. Jula 2025. — 09:30

    EU više novca potrošila na kupovinu ruskog gasa, nego na pomoć Ukrajini

    14. Jula 2025. — 09:00

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    NIS podnio novi zahtjev Ministarstvu finansija SAD

    19. Jula 2025. — 16:43

    Amerika usvojila prvi savezni zakon o kriptovalutama

    19. Jula 2025. — 12:14

    Najveće njemačke banke ubrzano zatvaraju poslovnice

    19. Jula 2025. — 09:03

    „Elektroprivreda RS“ se zadužila još 25 miliona KM

    18. Jula 2025. — 13:03

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01

    Američke carine na brazilsku robu opet poskupljuju kafu

    14. Jula 2025. — 12:40

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    U Republici Srpskoj raste broj prijavljenih objekata za izdavanje smještaja

    19. Jula 2025. — 15:17

    Putnici u SAD moraće da plate novu taksu od 250 dolara

    19. Jula 2025. — 08:01

    Trećina Hrvata ne može priuštiti sedmicu godišnjeg odmora

    18. Jula 2025. — 11:27

    Iznajmljivači u Hrvatskoj počeli spuštati cijene

    17. Jula 2025. — 07:39

    Mađarski biznismen se povukao iz projekta SE Trebinje 1 – Posao vrijedan 100 miliona KM preuzela firma bez prihoda i radnika

    18. Jula 2025. — 09:30

    Stopa rasta BDP-a Srpske 3,1 odsto

    16. Jula 2025. — 10:00

    Tekstilci u pat-poziciji

    16. Jula 2025. — 08:16

    Domaće brašno osvaja inostrana tržišta

    15. Jula 2025. — 07:37
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Prikupljao novac i za BiH: TikTok propovjednik pronevjerio 500.000 evra donacija

    19. Jula 2025. — 14:15

    Posao budućnosti traži više od diplome: Najtraženije vještine za 2025. godinu

    19. Jula 2025. — 13:13

    Milka čokolada osvojila nagradu za najveću prevaru potrošača

    15. Jula 2025. — 14:01

    Federer više novca zaradio investiranjem, nego osvajanjem 20 grend slemova

    14. Jula 2025. — 10:46

    Prikupljao novac i za BiH: TikTok propovjednik pronevjerio 500.000 evra donacija

    19. Jula 2025. — 14:15

    Amerika usvojila prvi savezni zakon o kriptovalutama

    19. Jula 2025. — 12:14

    Putnici u SAD moraće da plate novu taksu od 250 dolara

    19. Jula 2025. — 08:01

    Američke kompanije bježe iz Kine

    18. Jula 2025. — 15:38
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Razlozi zbog kojih vještačka inteligencija (još) ne može zamijeniti ljude

Razlozi zbog kojih vještačka inteligencija (još) ne može zamijeniti ljude

Darko MomićDarko Momić24. Aprila 2023. — 09:18Nema komentara5 minuta čitanja

SARAJEVO – Procjene su da će sve više vještačka inteligencija imati uticaj na profesije i industriju i samim time u velikoj mjeri mijenjati ljude. Međutim, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Kasim Tatić za N1 je naveo razlike zbog čega je čovjek u prednosti nad vještačkom inteligencijom i razloge zbog kojih ona (još) ne može zamijeniti ljude.

FOTO: Pixabay

Tatić je na početku prvo pojasnio kako je tekao razvoj vještačke inteligencije navodeći da postoje njena tri oblika.

“Prvi je najosnovniji tzv. ‘rules base’, onaj koji se zasniva na određenim pravilima koja slijedi (uređaji koji prate kvalitet), zatim, tu su ‘learning machines’, vještačka inteligencija koja uči kroz određene stvari na bazi velikog broja podataka i traži oblike, obrasce i na kraju tu su ‘deep learning’ mašine koje su povezane s neuronskim mrežama koje vlastito iskustvo stiču kroz učenje što najviše liči na ljudski mozak. Međutim, mislim da je u svemu tome ključno ovo ‘da liči’ na ljudski mozak i inteligenciju. Ljudi koji se ozbiljno bave ovom problematikom, insistiraju da ipak trebamo razlikovati vještačku inteligenciju od ljudske, budući da je taj naziv (inteligencija) dobila u nemogućnosti da se pronađe nekakav drugi bolji termin”, kazao je.

Naglasio je da su tokom razvoja vještačke inteligencije bila ugrožena repetitivna i mehanička radna mjesta.

“Ova priča nas vodi ka tome da je vještačka inteligencija neko ko je u stanju napraviti softverski program, nešto što je bianco kreativno rješenje u vidu umjetnosti, programi kao ChatGPT ili interesantan program Dali.2… Međutim, prvenstveno treba razlikovati vještačku od autentične inteligencije. Određene karakteristike vještačke inteligencije jeste ta da je brža i efikasnija te dosljedno racionalna. Međutim, da biste to uporedili s ljudskom inteligencijom, njoj često nedostaje kontekst i stvari koje ljudsko biće može donijeti, tu se radi o intuiciji, osjećanjima, kulturološkoj senzibilnosti…”, dodao je Tatić.

Spomenuo je i dva efekta u ekonomiji, tačnije, menadžmentu, a to su augmentacija i eliminacija.

“Augmentacija znači povećati, proširiti nešto, dok je eliminacija otklanjanje nečega. Eliminacija je ovo o čemu trenutno govorimo, a to je da će vještačkom inteligencijom biti eliminisani određeni poslovi, a koji i jesu u određenoj mjeri, međutim, poenta je da se gleda na augmentaciju u smislu da proširimo svoje polje djelovanja koristeći zajedno vještačku inteligenciju, da ih spojimo u proširenu inteligenciju. Dakle, jedna od osnovnih pretpostavki vještačke inteligencije za njeno funkcionisanje jeste kontinuirani dotok smislenih podataka koje uzima iz okruženja. Kada dođe do prekida tih podataka, tu vještačka inteligencija zakazuje. Dakle, vještačka inteligencija još nema sposobnosti kao čovjek, a to je da anticipira, predvidi, intuitivno predosjeti određene promjene i na kraju prosudi promjene koje se dešavaju u okruženju”, naveo je Tatić.

Profesor Tatić je govorio i o budućnosti kada je riječ o zanimanjima pa je tako naveo da su se pojavila brojna relevantna istraživanja koja ukazuju na to da će za nekoliko godina od 70 do 350 miliona ljudi trebati određene prekvalifikacije.

“Postoji vrlo interesantna tabela koja prikazuje koje vještine su najdominantnije u svijetu koje radnici koriste pa su tu i dalje fizičke i kognitivne sposobnosti. Međutim, tu su i tri kategorije koje su više kognitivne sposobnosti, zatim, emocionalna inteligencija i društvene vještine i na kraju tehnološke vještine (programeri). Ove studije su rađene otprilike za period do 2030. godine. U prve dvije kategorije se očekuje pad od 15 do 20 posto (fizičke i niže kognitivne sposobnosti), dok se u preostale tri kategorije očekuje porast. Dakle, trebalo bi doći do viših kognitivnih sposobnosti, kreativnosti, sistemskog razmišljanja, razumijevanja kompleksnih situacija. Zatim, druga važna po brojci je emocionalna inteligencija i treći najveći zahtjev jeste da će za 50 posto morati doći do porasta tehnoloških vještina koja podrazumijeva digitalnu pismenost, upravljanje podacima i tu su stručnjaci koji će poznavati vještačku inteligenciju i koji će moći biti nadopuna”, pojasnio je Tatić.

S obzirom na to da se u narednih sedam godina najavljuju značajne promjene u određenim sposobnostima, profesor Tatić je naglasio da je veoma bitno shvatiti gdje se mi trenutno nalazimo kao i to na kakvom je nivou sistem obrazovanja.

“Ako govorimo o višoj kognitivnoj sposobnosti i emocionalnoj i društvenoj komponenti, blago rečeno, stojimo vrlo nisko. Neosporno je da ćemo na znatno viši nivo morati povećati taj tehnički aspekt obuke, međutim, kompetentni ljudi i dalje tvrde da su osnovne tzv. ‘soft skills’ (meke vještine). Naprimjer, na prvom mjestu se ističe intuicija koja čovjeka razdvaja od mašina koje nemaju tu sposobnost. U obrazovnom sistemu apsolutno nemate intuiciju, a pogotovo ne metode za njeno razvijanje. Dakle, moramo dati pravo građanstva toj intuiciji, a obrazovni sistem posvetiti pažnju tim vještinama koje nas razlikuju od vještačke inteligencije. Iako kažemo da još uvijek nije vještačka inteligencija zamijenila čovjeka, važno je istaći da ne znamo šta nas čeka u nekoj daljoj budućnosti, međutim, ono što znamo jeste činjenica da ovaj trenutni sistem vještačke inteligencije još nema razvijenu intuiciju, osjećaje, ne može osjetiti drugu osobu, senzibilitet koje mi ljude još imamo – da procijenite slabost ili prednost. Također ljudi upozoravaju da je posao veoma široka kategorija i da je relativno mali procenat poslova koje u potpunosti može raditi vještačka inteligencija”, istakao je Tatić.

Na kraju je poručio da je veoma bitno da profesori, odnosno, moderatori studentima ukazuju na te osobine koje su i dalje autohtono ljudske.

“Veoma je važno ukazati im na to da su određene vrijednosti bitne i bez tehnologije. Potencijalno je fenomenalna stvar znati da imaš mogućnost biti povezan sa svijetom 24 sata, ali to raditi u tolikom vremenskom periodu nije dobro. Neuronaučnici ukazuju na to da trebamo iskoristiti mogućnost da se ljudski mozak povezuje sa mogućnostima vještačke inteligencije. Naš zadatak je da mladima objasnimo da sredstvo koriste na način koji proširuje inače se može desiti mnogo opasnija distopija, a to je da napravimo tehnologiju koja će se otrgnuti našoj kontroli da nas liši mogućnosti da donosimo odluke jer postajemo mnogo zavisni od toga”, zaključio je Tatić.N1

kasim tatić vjestacka inteligencija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakGlamoč – Za 1.600 KM prodali 16 posto udjela u multimilionskom energetskom projektu
Sljedeći članak Direktor „Šuma Srpske“ se časti limuzinom od 100.000 KM

Povezani članci

FINANSIJE 01 minuta čitanja

NIS podnio novi zahtjev Ministarstvu finansija SAD

TURIZAM 02 minute čitanja

U Republici Srpskoj raste broj prijavljenih objekata za izdavanje smještaja

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stigla žalba na tender od 35 miliona KM

18. Jula 2025. — 16:0432 minute čitanja

Radi se o žalbi na tehničku dokumentaciju, tvrdi naš izvor

Građani BiH nezainteresovani za obnovljive izvore energije

18. Jula 2025. — 14:17

Zamjena rasvjete u Hrvatskoj duplo jeftinija nego u Banjaluci

18. Jula 2025. — 13:53

Tender za brzu cestu u BiH pod lupom: Kineska kompanija uložila žalbu

18. Jula 2025. — 13:23

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti