SARAJEVO – Nepostojanje saglasnosti i potpuno oprečna stanovišta Republike Srpske i Federacije BiH o ulasku u Sjevernoatlantski savez negativno utiču na pojedine potencijalne investitore, koji su upravo zbog toga opreznije razmatraju, pa čak i odustaju od svojih ulaganja u BiH.
Osim ovoga, u Savjetu stranih investitora BiH koja okuplja oko 70 domaćih i inostranih kompanija, saznajemo i da trenutno nemaju nikakvih saznanja o poslovanju kompanija koje imaju saradnju sa NATO alijansom u BiH.
“Svaki investitor posmatra ambijent poslovanja u jednoj zemlji kroz prizmu dugoročne stabilnosti, demografskih kretanja, veličine i potencijala tržišta, pravne i opšte sigurnosti, uključujući i političku situaciju, odnosno njenu stabilnost ili nestabilnost. Imajući to u vidu, kratkoročno će neki investitori vjerovatno malo opreznije razmotriti, a poneki možda i odgoditi potencijalna ulaganja. Međutim, ako se kratkoročna nestabilnost prevaziđe tako da će iznjedriti dugoročnije odgovornije vladanje u svim segmentima društva i ekonomije, onda će se ta kratkoročna nesigurnost kapitala prevazići i premostiti u narednom periodu”, kažu u ovoj asocijaciji.
Kažu da nemaju saznanja da li su se neki investitori odlučili na povlačenje te da se nadaju da takvih slučajeva neće ni biti.
“Nadamo se da će novi saziv vlasti, programi i medijska pažnja biti usmjereni na ekonomiju i kvalitetu života, a ne na nacionalne podjele i teme koje možda nisu od tolike životne važnosti za sve građane. Ne ulazeći ni u kakav politički kontekst, mi podržavamo sve pozitivne promjene u društvu koje su usmjerene na unapređenje poslovnog okruženja u BiH”, kažu u Savjetu stranih investitora BiH.
Oni kažu da su njihove članice od 2006. godine investirale u BiH više od devet milijardi KM i da zapošljavaju više od 20.000 radnika u različitim sektorima kakvi su prerađivačka industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energija, trgovina, informacione tehnologije, pravne i finansijske usluge, telekomunikacije, proizvodnja hrane i pića, i mnogi drugi.
Sigurni su da će integracija BiH u Sjevernoatlanski savez pozitivno uticati na priliv direktnih stranih investicija prije svega zbog smanjenja političkog rizika u smislu izbijanja novih ratnih sukoba, napada i agresija drugih država.
“Bezbjednost, teritorijalni integritet i politička nezavisnost koju garantuje NATO svojim članicama biće još jedan dodatni motiv budućim investitorima da realizuju ulaganja a naročito “greenfield” investicije u zemlji članici. Iako u BiH postoje politička razilaženja u pogledu članstva u NATO, nema sumnje da će ono zaista doprinijeti ekonomskom razvoju BiH, a pozitivni učinci moći će se vidjeti tek par godina od ulaska. Ovo posebno naglašavamo jer prema rezultatima istraživanja između naših članica objavljenim u publikaciji “Poslovni barometar”, u prva tri rizika za uspješno poslovanje investitora u BiH našla se upravo politička nestabilnost”, kažu u ovoj organizaciji.
Kako još jednu pogodnost koji donosi članstvo u NATO, navode i činjenicu da zemlja kandidat bude prvo primljena u NATO članstvo, pa onda ide u razmatranje za članstvo u Evropskoj uniji, što je još bitnije za razvoj BiH i slanje poruke o političkoj i ekonomskoj stabilnosti zemlje.
“Ključno je ono što slijedi u bližoj budućnosti u smislu strateškog planiranja ekonomskog razvoja i prije svega, poboljšanja poslovnog ambijenta izmjenom legislative i pojednostavljenjem procedura, kao i stvaranjem uslova za unapređenje poslovanja postojećih kompanija. To je ono što mi u Vijeću aktivno zagovaramo posljednjih 18 godina. S obzirom na to da u BiH ali i u regionu nije došlo do velikih eskalacija nasilja i nesigurnosti od vremena ratnih sukoba, smatramo da neće proizvesti velike negativne posljedice u smislu da se određeni investitori trajno povuku iz BiH ili ne investiraju”, kažu u ovoj organizaciji.
Iz Direkcije za namjensku industriju kojoj smo poslali pitanja o koristi i šteti koju bi BiH pretrpjela ulaskom ili neulaskom u NATO, nismo dobili direktno, već su nam dopis poslali iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Oni kažu da se dio naših pitanja odnosi na podatke koji su tajni, a dio spada u oblast političko – ekonomske analitike za koje ovo ministarstvo ne raspolaže egzaktnim informacijama i pokazateljima, pa o tome mogu samo da daju svoje neobavezujuće mišljenje.
“Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ne raspolaže informacijama o tome da li su neki investitori odustajali od investiranja na području BiH zato što država nije članica NATO alijanse, niti imamo saznanja o stavovima investitora prema BiH u kontekstu bezbjednosti investiranja i poslovanja. Privredni subjekti koji definitivno posjeduju potencijal za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, kao i spremnost za saradnju sa zemljama članicama NATO Alijanse, imali bi izuzetnu korist radi otvaranja mogućnosti uvođenja NATO standarda za proizvodne artikle. Ovime bi se prodajna cijena tih artikala značajno povećala. Takođe, otvorila bi se nova tržišta u zemaljama koje su ekonomski razvijene i stabilne”, kažu u ovom ministarstvu.
Dodaju i da se shodno ovome može zaključiti da sektor namjenske industrije Federacije BiH trpi određene posljedice, odnosno štetu zbog nepostojanja dogovora vlasti oko bržeg pristupanja NATO alijansi.
Pitanje ulaska BiH u NATO aktuelno je preko 25 godina i često je alat kojim se političari igraju da bi na strasti i emocijama građana ubrali koji poen. Simptomatično je i za zagovornike i za protivnike NATO puta da nikada ne navode konkretne argumente za ili protiv, pogotovo kada se priča o ekonomskim aspektima, pogodnostima ili nedostacima integracije.
U razgovorima za portal Capital, eksperti iz Crne Gore i Hrvatske istakli su da su imali određene pozitivne pomake nakon ulaska u NATO i to u turizmu i namjenskoj industriji.
Hrvatski stručnjak za međunarodnu bezbjednost i rektor Univerziteta “Vern” u Zagrebu, profesor doktor Vlatko Cvrtila rekao je za Capital da države mogu imati određenu ekonomsku korist, što se vidi na primjeru Hrvatske i njenih kompanija koje su ušle u vojnu proizvodnju i učestvuju u snabdijevanju.
“Vidimo da se hrvatske kompanije prijavljuju na javne pozive i tendere za nabavku različitih i vojnih i civilnih sredstava. Pored toga, naše kompanije imaju direktne koristi od ulaska u alijansu jer je nekoliko njih učestvovala na vrlo zahtjevnim tenderima u drugim državama i ostvarilo konkretnu zaradu. Dakle, jasno je da postoji korist u oblasti osiguravanja države i odbrane, ali tu su i političke pogodnosti, jer je alijansa postala mjesto gdje se susreću i sarađuju najmoćnije zemlje svijeta”, rekao je Cvrtila.
Takođe, korist je ostvarila i Crna Gora, najviše u oblasti turizma. Upliv stranih investicija u ovu državu već u prvoj godini povećao se za oko 30 odsto i to u različite oblasti u privredi, a najviše među njima sleglo se u turizam.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
