BANJALUKA – Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je da cjelokupnu prošlu, pa i prvi mjesec ove godine, uprkos svim dešavanjima u svijetu i na ovdašnjem finansijskom tržištu, karakteriše visoka likvidnost i kapitalizovanost bankarskog sektora.
“To je rezultat toga da su banke malo zakočile i usporile kreditiranje, prije svega privrede, odnosno realnog sektora. Svi pokazatelji iz prošle godine pokazuju da su banke najviše kreditirale stanovništvo putem keš i nenamjenskih potrošačkih kredita, te jednim dijelom stambenih kredita”, rekao je Šuput u intervjuu Srni.
On je pojasnio da je lani bilo znatnog osipanja depozita stanovništva, ali da su se oni danas potpuno vratili u banke.
“Prema našim nezvaničnim podacima, oni su zaključno sa krajem 2022. veći nego na početku navedene godine”, rekao je Šuput.
On je rekao da se Agencija u proteklom vremenu aktivno bavila rastom euribora i kamatne stope kao posljedice sukoba u Ukrajini.
“Donosili smo odgovarajuće mjere, a sve u smislu da teret krize ne bude prebačen samo na leđa korisnika kredita, privrednika i stanovnika. Odnosno da dio tog tereta podnesu i banke. Naše odluke bile su pravovremene u cilju da građanima i pravnim licima pomognemo u vezi sa kreditima sa varijabilnom kamatnom stopom”, rekao je Šuput.
Porasle cijene nekretnina
On je rekao da tražnja za stambenim kreditima na ovim prostorima nikada nije pala, već da raste, te da je evidentno da su cijene nekretnina na tom planu porasle.
“Banke su se tu malo preorijentisale da odobravaju veće iznose kredita, a glavno je da li uzimate kredite sa fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom. U principu banke su se sada orijentisale najviše na promjenjive ili varijabilne kamatne stope, iako sva konkurencija nije otišla u tom smjeru, već su velike banke iz međunarodnih grupacija ostale na fiksnim stopama. Banke sa sjedištem u Srpskoj su se sada već malo ponovo preorijentisale na fiksne stope koje su nešto skuplje i veće, ali su mnogo sigurnije za klijente. Tako da smo od polovine godine imali prebacivanje banaka na varijabilne, a već u posljednjem kvartalu prošle godine na fiksne kamatne stope”, rekao je Šuput.
On je rekao da probleme u skladu sa aktuelnim dešavanjima u Ukrajini i slično stvara visoka inflacija ne samo u Srpskoj i BiH, već i cijelom svijetu.
“Veliko pitanje i za nas jeste ono koje se odnosi na dolazak svježeg kapitala za privredu. Jer ukoliko stanu privreda, proizvodnja i izvoz, biće problem i za banke, kredite, stanovništvo i privredu. Inflacija je veliki problem, prisutan u cijelom svijetu i kod nas, ali ne vidim mogućnost da ona bude galopirajuća na način koji se na ovom prostoru dešavao devedesetih godina prošlog vijeka”, rekao je Šuput.
On je rekao da su njegove lične procjene da bi aktuelna inflacija mogla da se počne smirivati tek u trećem ili četvrtom kvartalu ove godine.
“Kao ekonomista smatram da dok god velikim silama pogoduje ovakva situacija za razvoj njihove ekonomije, budžeta i slično neće doći do poboljšanja za ‘manje’ ekonomije kao što je naša koja je zavisna”, rekao je Šuput.
Banke se plaše krize
On je ocijenio pohvalnim što Vlada Srpske brojnim mjerama povećava plate i fiskalnu disciplinu, te reaguje pravovremeno na rast cijena kako bi se smanjili udari krize.
“Svakako, ne bi bilo loše da se promijeni ‘rigidnija’ politika banaka kada je riječ o kreditiranju. One su dosta zategnute, plaše se krize, žele da vode računa o svakom ulaganju. To nije dobro, uticaće na njihov profit ali i ekonomiju Srpske. Ipak, očekivati je da se u bližem okruženju krajem godine vide pozitivni pomaci, a tek naredne godine da vidimo efekte za Srpsku i BiH”, pojasnio je Šuput.
On je rekao da u pogledu trgovačkog povećanja cijena u krizama uvijek ima “lova u mutnom”.
“Možda će u tom smjeru najbolji pokazatelj biti kraj ovog mjeseca ili kada u martu izađu zvanični bilansi uspjeha pojedinih firmi pa da vidimo koliko su koje od njih napravile neto profita i povećale svoje ukupne prihode, te koliko su zapravo povećani njihovi rashodi. Povećanja rashoda je zbog inflacije bilo, ali ne toliko, iako su mnogi iskoristili ovu priliku da naprave dodatan profit. Nemam ništa protiv da se on pravi, ali onda morate da ga rasporedite na veće plate, ulaganja, nove tehnologije i ne prisvajate ga samo sebi”, naveo je Šuput.
On je dodao da je Srpska na tom planu kontrolisala stvari koliko je mogla i da će s time nastaviti.
Šuput je rekao da je bitno da u Srpskoj i BiH domaće i strane banke na tržištu posluju dobro, poštuju korporativno upravljanje, zakone, povećavaju plate, stvaraju profit, imaju višak likvidnih sredstava, te kreditiraju državu, privredu i stanovnike.
“U izazovnoj smo 2023. godini. Agencija će raditi i na izradi određenih podzakonskih akata da pomogne bankama ali i klijentima da aktuelnu krizu prebrode. Bavićemo se kamatnim stopama, tarifama i naknadama. Želimo da zaštitimo građane i klijente. Stalno pričamo s bankama kako da im olakšamo poslovanje u smislu da lakše kreditiraju i rade što je naša misija, vizija i cilj. Držaćemo se zakona, evropskih direktiva, braniti i čuvati nezavisnost Agencije. Građani ne treba da strahuju, ali svakako treba da čitaju ugovore koje potpisuju”, rekao je Šuput.
Sačuvana finansijska stabilnost
On je rekao da je prošla godina na finansijskom tržištu Srpske i BiH bila teška i izazovna, ali da su Srpska i njene institucije uspjele i da u smislu sukoba u Ukrajini prevaziđu “uvezeni” problem sa bivšom Sberbankom i sadašnjom Atos bankom koji je prvobitno uzdrmao povjerenje i stabilnost finansijskog sektora.
“Srpska i njene institucije su na tom planu sačuvale finansijsku stabilnost, čime je udar te krize, uvezene u BiH, riješen”, rekao je Šuput. Srna
