BANJA LUKA – Koliko god se to činilo nemogućim i nestvarnim, trenutna pozicija BiH između puta ka punopravnom članstvu u NATO i izbalansirane vojne neutralnosti može biti njena prednost u odnosu na druge zemlje, samo treba pronaći mehanizme da se te prednosti iskoriste.
Ovo je jedan od zaključaka međunarodne naučno-stručne konferencije u Banjaluci pod nazivom „Vojni savezi ili vojna neutralnost – model za BiH u vremenu izazova“. Na konferenciji je prezentovano 11 naučno-stručnih radova, a učešće su uzeli priznati bezbjednosni eksperti iz BiH i okruženja.
Predsjednik Udruženje „Centar za lobiranje“ Zoran Đerić u čijoj organizaciji je održana konferencija poručio je da je u fokusu bila stručna i argumentovana rasprava o strateškim pitanjima koja se odnose na koncept vojnih saveza i vojne neutralnosti u vremenu velikih bezbjednosnih i ekonomskih izazova.
„Radi se o strateškim pitanjima koja se odnose na trenutni i budući status BiH. Cilj je bio da se realno osvijetle ove teme koje ukazuju na trenutni status, ali i teme koju izazivaju nedoumice vezano za eventualno buduće članstvo“, poručio je Đerić.
Prema njegovim riječima, ostvaren je glavni cilj konferencije, a to je da se realno i bez ideoloških predrasuda osvijetle teme koje ukazuju na trenutni status, ali i teme koju izazivaju nedoumice vezano za eventualni budući status, za koji će biti neophodan konsenzus svih u BiH kroz unutrašnji dijalog.
Istraživanje
Na konferenciji je predstavljeno četvrto istraživanje javnog mnjenja „Vojna neutralnost ili NATO?“ koje je Centar za lobiranje sproveo u septembru ove godine na reprezentativnom uzorku od 600 punoljetnih građana BiH na teritoriji Banjaluke, Sarajeva i Mostara.
Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da su građani Banjaluke više za EU i za vojnu neutralnost, dok su građani Sarajeva i Mostara više za ulazak BiH u NATO.
„Istaknuta je komplikovana pozicija BiH u odnosu na dva osnovna koncepta. Jedan koncept je put ka punopravnom članstvu u NATO i drugi zadržavanja pozicije jedne izbalansirane vojne neutralnosti. Očigledno da u BiH ne postoji politički konsenzus po pitanju jednog ili drugog modela. U tom smislu izložena su različita viđenja u pogledu budućeg strateškog opredjeljenja BiH, u uslovima „novog svjetskog poretka“, rekao je Đerić, predstavljajući zaključke konferencije.
On je istakao da dosadašnji dokumenti ne prejudiciraju bilo kakvu odluku NATO-a o budućem članstvu.
„Podvučen je značaj organizovanja ovakvih i sličnih okupljanja predstavnika akademske zajednice, vladinog i nevladinog sektora, kako bismo se upoznali i dali praktične preporuke na najvažnija strateška pitanja koja se odnose na BiH i njenu vojnopolitičku (ne)svrstanost, u vremenu izazova. BiH još traži svoj put“, zaključio je Đerić.
Zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić poručio je da Ministarstvo odbrane nema zvanične stavove, jer zvanične stavove daje neko drugi, odnosno Predsjedništvo BiH, a MOBiH ih dalje sprovodi.
„Oružane snage BiH su jedinstvene u svijetu, jer su sastavljene od tri ratom suprotstavljene komponente. Imamo slučaj da u kabinetima, kancelarijama, na straži, u tenkovskoj posadi svoje zadatke zajedno izvršavaju oni koji ratovali jedni protiv drugih. To je veliki korak i to trebamo čuvati i njegovati“, poručio je Okolić.
On je ocijenio da BiH ima dobru saradnju sa NATO-om, ističući da mnogi imaju želju da BiH postane članica, dok drugi ne žele da do toga dođe.
„Protiv koga bi zajedno ratovali ili jedinstveno se branile OSBiH?! Ako se prihvati da je to tako, onda će se zaključiti da je ovakav status najbolji za BiH, a to je neutralnost i dobra saradnja sa NATO-om i dobra saradnja po civilnim pitanjima sa svim zemljama“, zaključio je Okolić.
Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja rekao je da se BiH svrstala na stranu onih koji nisu na putu u NATO.
„Neutralnost je jedan od oblika bezbjednosti i pravni status koji je definisan međunarodnim konvencijama. Bez obzira na to što su izmijenjene međunarodne okolnosti, neutralnost i danas postoji kao strateško opredjeljenje država ili državotvornih elemenata koji mogu da utiču na to, a Republika Srpska kao jedan od faktora odlučivanja u BiH čvrsto stoji na stavu neutralnosti“, kazao je Šolaja.
Kontinuitet
Naučno-stručna konferencija „Vojni savezi ili vojna neutralnost – model za BiH u vremenu izazova“ predstavlja svojevrsan kontinuitet u organizaciji Centra za lobiranje.
„Centar za lobiranje organizovao je veoma uspješne konferencije. U avgustu 2018. godine “Vojna neutralnost ili NATO – prednosti ili nedostaci”, potom oktobra 2019. godine “Member ship Akcioni plan-MAP” i u oktobru 2021. godine “BH put u NATO-realnost ili zabluda”.
Iako postoje neka opredjeljenja kojima nije mjesto u zakonu o odbrani, naszavio je Šolaja, to nije ugrađeno u posljednje dokumente koji govore o reformama.
„Ti dokumenti se odnose više na bezbjednosnu saradnju u okviru Evrope i ne prejudiciraju budući status. Iako mnogi misle da je to gotovo, mi danas imamo svijet u promjenama i sva pitanja su otvorena. BiH sada nije vrijeme da se pristrasno izjašnjava, jer je to pitanje više za dnevnopolitičku upotrebu, nego što govori o realnim strateškim opredjeljenjima na osnovu unutrašnjih odnosa“, smatra Šolaja.
Docent sa Pravnog fakulteta u Bihaću Ajna Jodanović ocijenila je da je u nekoliko posljednjih godina u kontekstu međunarodnog prava ponovo aktuelizovana tema neutralnosti država.
„Sa globalizacijom i povezivanjem država u jedinstvene zajednice međunarodnih pravnih subjekata, pitanje neutralnosti postaje sve složenije. Novi način komunikacije i naučno-tehnička dostignuća stvaraju niz prednosti za svaku državu, ali i izvor različitih opasnosti. Na svakodnevnom nivou se postavlja pitanje koliko su pojedinačno države sposobne da se nose sa tim izazovima. Svaka država mora procijeniti koja su to prava i obaveze koje proističu iz neutralnosti“, objasnila je Jodanovićeva.
Prema njenim riječima, kada se radi o manjim državama mora se uzeti u obzir da njihov položaj zavisi od efikasnosti diplomatije i dobre procjena stanja i prirode međunarodnih odnosa, kao i prirode regionalnih bezbjednosnih faktora.
„Spoj naučnih i teorijskih stanovišta sa ljudima koji imaju praktično iskustvo može polučiti jako dobre prijedloge za budućnost. Ukoliko posmatramo trenutnu situaciju svaka država ima obavezu da izradi formalnu strategiju nacionalne sigurnosti koja je zapravo osnov djelovanja cijelog koncepta sigurnosti. Globalizacija nosi niz prednosti, pa je pristupanje vojnim savezima privlačno i nosi određene prednosti, ali s druge strane postoje zagovornici vojne neutralnosti“, rekla je Jodanovićeva, izbjegavajući direktan odgovor na pitanje da li je za neutralnost ili pristupanje BiH sjevernoatlantskom vojnom savezu.
Za razliku od nje, urednik časopisa „Bezbjednosni forum“ iz Beograda Petko Rašević kaže da je sama dilema – vojni savezi ili vojna neutralnost vještački izazvana i nametnuta od interesnih grupa, prije svega NATO-a kako bi ovaj prostor usisao u sebe.
„Suština je da su NATO-u potrebni dodatni resusrsi i snage za njihove agresivne ciljeve. S druge strane, BiH nema nikakvog razloga da se upliće u igru velikih i da svojim žrtvama i naporima daje doprinos ostvarenju njihovih agresivnih ciljeva“, smatra Rašević.
On je istakao da BiH napaćena ratovima, odlivom stanovništva i demografskim gubicima, treba da se posveti unutrašnjem napretku i boljitku svojih naroda i građana, a ne da se svrstava u nečije tabore i služi tuđim interesima i ciljevima.
CAPITAL: D. Momić
