VAŠINGTON – Američka centralna banka, odnosno Federalne rezerve (Fed), izvijestila je o najvećem povećanju kamatnih stopa u gotovo 30 godina, u trenutku dok pojačava svoju borbu za obuzdavanje rasta potrošačkih cijena.
Federalne rezerve su saopštile da će povećati svoju referentnu stopu za tri četvrtine procentnog boda, u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, prenosi BBC.
Do ovog porasta, već trećeg od marta, dolazi nakon što je prošlog mjeseca inflacija u SAD-u neočekivano porasla. Nova povećanja kamatnih stopa su vjerovatna, saopštila je banka.
Prognoze objavljene nakon sastanka pokazuju kako funkcioneri očekuju da bi kamatne stope mogle dosegnuti 3,4 odsto do kraja godine, što će javnost osjetiti u obliku viših troškova zaduživanja za hipoteke, kredite za obrazovanje i kreditne kartice.
Kako centralne banke širom svijeta preduzimaju slične korake, to znači goleme promjene za globalnu privredu s obzirom da su firme i domaćinstva godinama uživali niske cijene zaduživanja.
“Centralne banke najnaprednijih privreda i neke centralne banke s tzv. tržišta u nastajanju, sinhronizovano pooštravaju politiku. To je globalno okruženje na koje nismo navikli posljednjih nekoliko decenija, a koje će predstavljati posljedice za poslovni sektor i za potrošače u cijelom svijetu”, rekao je Gregory Daco, glavni ekonomista firme za strateško savjetovanje EY-Parthenon.
Najbrži tempo rasta od 1981.
U Velikoj Britaniji, gdje su potrošačke cijene skočile za devet odsto u aprilu, očekuje se da će Banka Engleske u četvrtak objaviti peto povećanje stope od decembra, pomičući tako referentnu stopu iznad 1%, što će biti prvi put od 2009. godine.
Brazil, Kanada i Australija također su podignule svoje stope, dok je Evropska centralna banka (ECB) iznijela planove da to učini kasnije tokom ljeta.
U SAD-u, koji je smanjio stope kako bi podržao privredu kada je 2020. godine došlo do udara pandemije covida-19, odnosno uvođenja niza restriktivnih mjera koje su snažno uticale na ekonomska kretanja, Fed je ove godine već dvaput povisio stope, za 0,25 postotnih bodova u martu i još pola boda u maju.
Tada je guverner Federalnih rezervi, Jerome Powell, poručio da ne razmišljaju o oštrijim povećanjima.
Ali, brojke u petak, koje su pokazale da je američka inflacija porasla na 8,6 odsto u svibnju – što je najbrži tempo rasta od 1981. godine – potaknule su funkcionere na agresivniji pristup, rekao je Powell.
“Inflacija je iznenadila svojim porastom tokom prošle godine te bi moglo biti i novih iznenađenja”, rekao je.
Mnogi analitičari kažu da se Fed trudi ‘uhvatiti priključak’, nakon što se prošle godine u SAD-u pojavila inflacija, potaknuta ekonomskim oporavkom snažnijim od očekivanog nakon šoka od ograničenja i zatvaranja zbog covida-19.
Javnost očekuje daljnje pogoršanje
S porastom potražnje, koji su potpomogli bilioni dolara vladinih sredstava za ublažavanje posljedica pandemije – uključujući direktna sredstva isplaćena domaćinstvima – funkcioneri, uključujući i Powella, u početku su odbacili pitanje povećanja cijena kao nešto prolazno, tvrdeći da će se rast cijena povući kako se budu rješavali problemi lanca snabdijevanja povezani s pandemijom.
Ali, problemi su se ipak pokazali trajnima, budući da su novi proboji varijanti virusa korona i stalni ‘lockdownovi’ i dalje ometali ekonomske aktivnosti, a rat u Ukrajini je dodatno povisio globalne cijene hrane i energije.
Nedavna istraživanja pokazuju kako javnost očekuje da će se problem nastaviti pogoršavati, unatoč obećanjima Feda da će djelovati.
“Fed je pod ‘paljbom’ i suočava se s testom svoje vjerodostojnosti u situaciji inflacije”, kaže ekonomista David Beckworth, viši naučni saradnik u Mercatus centru na Univerzitetu George Mason.
Posljednji put Fed je najavio povećanje stope ovih razmjera 1994. godine.
Manji privredni rast od očekivanog, prijeti porast nezaposlenosti
Projekcije koje su objavili dužnosnici Feda pokazuju da se ove godine u SAD-u očekuje gospodarski rast od 1,7 posto, što je za cijeli postotni bod niže nego što su prognozirali u ožujku.
Očekuje se da će nezaposlenost porasti na 3,7 odsto. Funkcioneri su takođe uklonili dio iz svoje izjave na kraju sastanka – dio u kojem je obično malo promjena i pomno se ispituje – u kojem stoji kako očekuju da će tržište rada ostati snažno i da će se inflacija vratiti na dva odsto, što i jest cilj centralne banke. Novac.hr
