RIM, BANJALUKA – Od svih banaka koje posluju u Republici Srpskoj “Unicredit banka”, odnosno njena matična, poslovna bankarska grupa, je najviše izložena na ruskom tržištu koje je zbog rata u Ukrajini pod sve većim sankcijama ostatka svijeta, pokazuju zvanične informacije.
Svjetske banke, kojima sjedište nije u Rusiji, su zaključno sa trećim kvartalom prošle godine prema Rusiji bile izložene 125 milijardi dolara kroz kredite i garancije, vidi se iz podataka Međunarodne banke za obračun i poravnanje.
Od tog iznosa najviše su izložene italijanske i francuske banke sa po 25 milijardi dolara, zatim austrijske banke sa 17, od kojih najviše “Raiffeisen”, te banke iz SAD-a sa 14 milijardi dolara.
Kada je riječ o bankama iz Italije, od spomenutih 25 milijardi, nešto više od 14 milijardi dolara se odnosi samo na “Unicredit” banku, koja je nedavno objelodanila kako ruska ekspozitura čini oko tri odsto imovine njihove grupacije, dodajući da za 84 odsto nenaplaćenih sredstava imaju pokriće.
U momentu kada su ruske vojne snage ušle u Ukrajinu akcije “Unicredita” su značajno izgubile na vrijednosti, sa 14 evra koliko su vrijedile 23. februara pale su na 8,8 evra.
Problemi i na domaćem tržištu
Podsjećamo, pored mogućih problema u Rusiji, “Unicredit banka” se u Republici Srpskoj suočava sa gubitkom spora vrijednog 256 miliona maraka.
Njih je tužila, i u prvostepenom postupku dobila kompanija “Bitminer Factory” iz Gradiške, jer su bez prethodne najave otkazali saradnju, ugasili poslovne račune i upropastili višemilionski vrijedan posao.
Kada je u pitanju “Raiffeisen”, treba napomenuti kako je to deveta najveća banka u Rusiji po iznosu kredita, a koja u ovoj zemlji posluje od raspada Sovjetskog saveza.
Iz ove banke su u četvrtak, obraćajući se klijentima iz BiH poručili kako aktuelna situacija nema direktnog uticaja na njihovo poslovanje.
“Banka je visoko likvidna i dobro kapitalizovana”, poručili su oni. Slično su u četvrtak za CAPITAL rekli u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH.
Odvojena pravna lica
Ekonomista Marko Đogo, u razgovoru za CAPITAL pojašnjava kako je poslovanje spomenutih banaka razdvojeno te da su to zasebna pravna lica, zbog čega ne vidi finansijski rizik po banku iz Republike Srpske.
Tako se po njegovim riječima ne može ponoviti slučaj da banka u Bosni i Hercegovini finansira matičnu banku koja je u Evropi, što je bio slučaj kada se NLB Banka pomagala sa dobiti ostvarenom na tržištu BiH preko svojih ekspozitura.
“Ne mislim da postoji finansijski rizik, ali svakako postoji reputacioni gdje naši ljudi uglavnom neinformisani i nedovoljno upućeni, a vođeni informacijom o izloženosti banke u inostranstvu, povlače depozite jer se boje da će se to direktno odraziti na banku ovdje”, kaže Đogo.
Kao svjež primjer visokog reputacionog rizika on navodi slučaj sa Sberbankom.
“Vidjeli smo da se radilo o dosta solidnoj banci koja je bila dovoljno likvidna i kapitalizovana, a opet su ljudi navalili da podižu depozite kao da je riječ o banci koja samo što nije propala. I najbolja banka koja je izložena dramatičnom povlačenju depozita će se naći u problemu, to nije samo vezano za naš bankarski sektor, to je univerzalno pravilo”, pojašnjava Đogo.
CAPITAL: D. Tovilović
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Objektivni i vjerni čitalac Capital.ba
Poštovani,
Radi pravilnog informisanja javnosti veoma je bitno reći kolika je izloženost Raiffeisen bank u Rusiji kada ste je već spomenuli i u kojem već kontekstu u gore navedenom članku.
Rekli ste kako ruska ekspozitura Unicredit bank čini oko 3% imovine njihove grupacije što je tačno.
Za vašu informaciju i radi interesa javnosti bitno je reći, a što nije učinjeno u gore navedenom članku, da ruska ekspozitura Raiffeisen bank čini oko 40% imovine njihove grupacije.
Ako smo pravilno informisani kao čitaoci vašeg članka onda dolazimo do zaključka kako vaš članak dobija potpuno drugi kontekst i govori nam kako objektivno informisanje javnosti podrazumijeva davanje potpunih informacija čitaocu, a ne parcijalnih i selektivnih radi postizanja očiglednog cilja, a što je namjerna diskreditacija i narušavanje ugleda nekoga.
Nadam se da to nije namjera i da je obična greška i previd u pitanju.
U suprotnom članak bi sadržao potpune informacije kako su prethodno navedene.
U skladu s gore navedenim veoma je lako zaključiti koja je banka više izložena na ruskom (ili je možda najpravilnije rečeno rusko-ukrajinskom bankarskom tržištu), a koja banka je izložena manje.
P.S. Molim da se provjere gore navedeni podaci pre bilo kakvog komentarisanja radi objektivnog informisanja.
P.S.S. Ubuduće preporučujem da se malo više obrati pažnja jer objektivno novinarstvo je novinarstvo, sve ostalo nije novinarstvo.
Objektivni i vjerni čitalac Capital.ba
Raiffeisen i Unicredit su dobre banka, to znam jer radim s njima. Prestanite siriti paniku, dajte nam neku korisnu informaciju konacno. Ako smatrate da neko propada jer mu je ugrozeno 3% njegovog biznisa, onda ste totalno u krivu. Pitajte privrednike iz prve ruke.
Tačno mogu razumjeti zabrinutost bančinih ulagača. Evo npr ima jako mnogo ozbiljnih stranih investitora koji su uložili neki dinar i u Bitminer, i ako dobro čitam Bijelu knjigu trebali su na digital novčanicima imati na ta ulaganja za ove tri godine milione eura, a imaju krompir do krompira. U takvom su čudu da vec godinama niti traže pare nazad, niti uživaju u plodovima tog investicionog seksa.
I Sberbanka je bila dobra (to je bivša Volksbanka), pa ju je politika zeznula, a onda je strah od gubitka novca učinio svoje.
Apsolutno tacno.
Ko je investirao pocetnih 12000 USD u Epic Cash to je doslo do 1 mil. USD.
Ako je neko sprijecen da investira taj neko ko ga je sprijecio mora snositi odgovornost odnosno nadoknaditi ucinjenu stetu.
Spriječen da investira? Ne bih rekao. Ako ne može u ovu investiciju, može u bilo koju drugu. Ko je uplatio na račun koji je zatvoren, novac mu je vraćen i od tog momenta je investitor mogao taj novac uložiti u bilo šta drugo. Banka bi eventualno mogla da odgovara za period do momenta vraćanja novca. Svi na planeti znaju da svako ulaganje u BiH nosi sa sobom ogroman rizik. Osnovno pravilo investiranja u BiH je: “Rizikni, pa skikni”.