BANJALUKA – Na farmi Kosić u Pervanu kod Banjaluke prve dane zime provode radno i bez odmora jer treba obezbijediti hranu za krave i telad, te skladištiti i pripremiti mlijeko za prodaju. Dragana Kosić sa suprugom, i nekoliko radnika koje povremeno angažuju, uzgaja stoku i obrađuje zemlju, a posao koji vodi tokom godina je unaprijedila uz pomoć podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju.
„Imamo sada 25 krava, nekoliko bikova, teladi, a ostavljamo žensku telad za priplod. Proizvedemo oko 11 hiljada litara mlijeka mjesečno i prodajemo ga otkupljivaču, firmi ‘Mlijekoprodukt’. Uzgajamo kukuruz, zob, pšenicu, pravimo silažu za vlastite potrebe“, priča Dragana Kosić.
Poljoprivredom se počela baviti u drugoj polovini devedesetih godina kada je napustila posao trgovkinje, a firma u kojoj je radio njen suprug propala u procesu privatizacije. Imali su prvo bikove, ali su ozbiljnije počeli raditi 2013. godine kada je Dragana Kosić registrovala poljoprivredno gazdinstvo.
„Imamo svoj dinar, podmirimo osnovne potrebe, ne gledamo hoće li nam ko šta dati. Izmirujemo obaveze, prijavljena sam i uplaćujem staž i doprinos za penziju, suprug mi je zdravstveno osiguran. On nije prijavljen kao radnik jer su velike obaveze, ne možemo sve pokriti, treba kupiti koncetrat, naftu, puno je izdataka“, priča ova poljoprivrednica.
Kao vlasnica poljoprivrednog gazdinstva, Dragana Kosić je prošle godine imala prednost prilikom dobijanja podsticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srpske. Prema dodatnim kriterijima koje je Ministarstvo propisalo, žene na selu mogu u ostvarivanju prava na podsticaje za kapitalna ulaganja, kao što su oprema, objekti, mehanizacija, zasadi, navodnjavanje i drugo, dobiti 30 odsto povrata, a favorizovane su i sa dodatnih 10 bodova u ocjeni aplikacija.
To je pomoglo da farma Dragane Kosić postane bogatija za traktor, koji im je, kako ističe, bio potreban da brže i efikasnije obrađuju zemlju, ali i za druge poslove na farmi.
Podsticaj je ostvaren na način da su Kosići kupili traktor koji im je bio neophodan i platili su ga 80 hiljada maraka, a Ministarstvo im je dalo 23.550 KM nakon što im je dostavljena potrebna dokumentacija i fakture. Iako im nije bilo jednostavno unaprijed platiti cijeli iznos, veoma im je značajan povrat koji su dobili jer u poljoprivredi „svaki dinar znači“.
„To nam je značajna pomoć, traktor nam treba jer sijemo samo kukuruza oko 200 dunuma, imamo priključke i dva traktora, koja smo već imali, nisu nam bila dovoljna da sve stignemo jer se gubi vrijeme na stavljanje priključaka. Imamo miks prikolicu, silo kombajn, plugove, berač, cisternu… Bez toga ne možemo raditi. Obrađujemo oko 50 hektara zemlje, oko 25 hektara je naša zemlja, a ostalo uzimamo u zakup“, navodi Dragana Kosić.
Njen suprug Mitar dodaje da godinama sve poskupljuje, pogotovo u posljednjih godinu dana, a da cijena mlijeka ostaje ista te da dobijaju i podsticaj u vidu premije za mlijeko.
„Da nije toga ne bi bilo isplativo prodavati mlijeko, to nas drži na nuli ili minimalnoj zaradi, plus jedan ili dva feninga po litru. Teladi i bikove prodajemo žive, ima kupaca, ali neće da plaćaju PDV, koji mi plaćamo“, dodaje Mitar Kosić.
Od ovog poljoprivrednog gazdinstva indirektno živi, ima prihode ili pomoć u obradi zemlje najmanje pet porodica iz sela, čije članove povremeno angažuju kada je sezona i čiju zemlju uzimaju u zakup, pričaju Kosići, dok pokazuju silažu, kuruzanu, štale i druge pomoćne objekte na farmi.
„Po potrebi tražimo ljude da rade na dnevnicu, kad je silaža nekada imamo po desetak radnika, a kada su drugi poslovi imamo tri porodice, koje takođe imaju gazdinstva, pa se međusobno pomažemo, kada se ore, freza, sve zajedno radimo“, pričaju Kosići.
Farma Kosić je od Ministarstva prošle godine dobila i podsticaj za oplodnju junica u iznosu od 600 KM, kao i više od 800 KM na ime regresiranog goriva. Za ovu godinu imaće i oko 550 KM subvencije za nabavku cisterne „prskalice“ za kukuruze jer im je ona koju su imali bila stara, često se kvarila, te su odlučili da kupe novu.
Žene imaju prednost za kapitalne investicije
Od ukupnog broja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u 2015. godini, žene su bile nositeljke gazdinstva u 14 odsto slučajeva, dok se 2020. godine taj procenat povećao na 22,7 odsto, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Za žene nositeljke poljoprivrednih gazdinstava u 2020. godini dodijeljen je podsticaj u iznosu od pet miliona maraka ili šest odsto ukupnih podsticaja.
U Ministarstvu ističu da je ranije postojala posebna podrška za podsticaj žena u poljoprivredi i da je za nabavku opreme davano oko pet odsto više novca ako je žena nositeljka ili vlasnica poljoprivrednog gazdinstva, a da se u posljednje tri godine prešlo na drugi model.
„Urađen je poseban Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji, raspiše se javni poziv i definisane su mjere da žene nosioci gazdinstva kod bodovanja i kreiranja rang liste dobiju 10 bodova više u odnosu na gazdinstva gdje su vlasnici muškarci. Samim tim žene idu u sami vrh rang liste i imaju veći prioritet da ostvare podsticajna sredstva“, objasnila je Drena Đukić, viša stručna saradnica za zadrugarstvo i savjetodavstvo u Ministarstvu.
Dodala je da je da su te mjere dale rezultat, te da je ranije bilo manje žena kao nositeljki poljoprivrednog gazdinstva, a da ih danas ima oko 20 odsto u odnosu na ukupan broj gazdinstava.
„Nismo još zadovoljni na kojem je to nivou, ali smo optimistični da će taj trend rasta biti nastavljen i u idućem periodu“, navodi Đukić i dodaje da se iz Budžeta Republike Srpske izdvajaju sredstva za poljoprivredne podsticaje svake godine.
„Pored podsticaja, dajemo i sredstva za poslovne aktivnosti udruženja žena i zadruga. Ti podsticaji su u prosjeku prošle godine bili 10 hiljada, a ove oko šest hiljada maraka. U okviru te mjere imamo takođe pogodnost za žene jer prilikom kapitalnih investicija poljoprivrednice moraju kupiti ono što im treba, pa tek onda dobiju sredstva, ali kod udruženja žena prihvatamo da daju predračun i da dobiju sredstva koja onda investiraju. Na taj način lakše sve finansiraju“, rekla je Đukić.
Nova mjera je i da poljoprivrednici i poljoprivrednice koji dobiju dijete, dobijaju i jednokratnu pomoć Ministarstva od 500 KM po djetetu.
Rodno odgovorno budžetiranje počelo 2010. godine
U Ministarstvu ističu i da je uvođenje rodno odgovornog budžetiranja u politiku razvoja poljoprivrede i ruralnih područja u RS-u počelo usvajanjem Strateškog plana ruralnog razvoja RS 2010. godine, a kasnije i Akcionog plana za unapređenje položaja žena na selu kao jedinstvenog primjera u to vrijeme u regionu.
„Svjesni smo činjenice da je za opstanak sela i seoskih domaćinstava od ključnog značaja da žene ostanu na selima i da se bave poljoprivrednom proizvodnjom, te smo strateškim mjerama podržali preduzetništvo žena na selu“, navode u Ministarstvu.
Od 2010. godine su realizovali četiri projekta na unapređenju preduzetništva kojeg vode žene, podržali osnivanje i razvoj poslovnih aktivnosti za 16 udruženja žena, proveli projekat Škole zadrugarstva, pomogli osnivanje i unapređenje poslovnih aktivnosti za pet poljoprivrednih zadruga koje su osnovale žene na selu.
„Posredstvom savjetodavne službe proveli smo stručne obuke, posebno dizajnirane i organizovane za žene na selu, ukupno 65 obuka u periodu [od 2010. do sada], a kojima su prisustvovale 1.302 žene iz ruralnih područja. Realizovali smo projekat rodno odgovornog budžetiranja na regionalnom nivou i osnovali mrežu podrške za žene na selu na nivou dvije regije i pokrenuli inicijativu za niz rodno odgovornih akcija na regionalnom i lokalnom nivou od kojih se mnoge odnose na unapređenje tržišne prepoznatljivosti proizvoda žena sa sela“, istakli su u Ministarstvu.
Neophodno je povećati rodno odgovorno budžetiranje
Predsjednica Upravnog odbora organizacije „Udružene žene“, Nada Golubović, kaže da na nivou BiH, entiteta i lokalnih zajednica uglavnom nema programskih budžeta ili se budžetom nešto planira, ali se to ne potroši za te namjene.
„Rodno odgovorni budžeti znače koliko je sredstava namijenjeno za specifične potrebe žena, odnosno muškaraca. Naši budžeti definitivno nisu dovoljno rodno odgovorni i u tom smislu je neophodno poboljšanje. Na nivou RS-a i lokalnih zajednica postoji podrška za preduzetnice, međutim daje se mnogo manje ženama nego muškarcima. Razlog je i taj što su vlasnici gazdinstava većinom muškarci, a podsticaji se ne daju ženama ako nisu vlasnice, iako postoje neke lokalne zajednice gdje daju podsticaj ako žena iznajmi zemljište, ali to je daleko od toga da imamo budžete koji su rodno odgovorni i koji potpuno zadovoljavaju potrebe žena“, rekla je Golubović.
Ističe da Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a finansira sigurne kuće za žene žrtve nasilja, ali da su, naprimjer, izdvajanja za sport višestruko veća za muškarce nego za žene.
Poljoprivreda i stočarstvo težak su posao, ali porodica Kosić ističe da od njega mogu da žive, kao i da im u svemu pomažu dva sina, koja s porodicama žive i rade u Banjaluci.
„Borimo se i radimo koliko možemo, teško je, pogotovo kad je sezona radova u polju, sve teže nalazimo radnike, ali stižemo, uzajamno se pomažemo s komšijama i prijateljima, zaradimo da podmirimo svoje potrebe, obaveze prema državi i da platimo kredite uz pomoć kojih smo kupili dio mašina, a podsticaji su nam pomogli da sve lakše prebrodimo“, poručuje Dragana Kosić.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
Priča je kreirana u okviru rada sa medijima na izvještavanju o rodno odgovornom budžetiranju, u sklopu projekta “Finansijska podrška za promjene u oblasti rodne ravnopravnosti u cilju osiguravanja transparentnijeg, inkluzivnijeg i odgovornijeg upravljanja na Zapadnom Balkanu” kojeg provodi UN Women, a podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).
