– Vukić: Pored kladionica, apoteke su najprofitabiliniji biznis
– Adžić: Oko 50 odsto prometa apoteka su lijekovi na recept i tu nema marže
BANJALUKA – Vladina uredba o smanjenju marže na lijekove donesena je bez konsultacija sa stručnom javnosti i subjektima koji su predmet te uredbe, a na osnovu analize koja je potpuno neupotrebljiva, rekla je za CAPITAL predsjednik Farmaceutskog društva Republike Srpske Rada Amidžić.
S druge strane, u Udruženju građana „Misli dobro“, čija je analiza pokazala da su lijekovi u BiH najskuplji u regionu, pozdravljaju odluku Vlade RS da ograniči marže na lijekove, navodeći da su one u BiH najveće u regionu te da su apoteke, pored kladionica, u ovom trenutku najprofitabiliniji biznis.
CAPITAL je danas objavio da prometnici lijekova u Srpskoj prijete preseljenjem u FBiH zbog vladine odluke da smanji marže na lijekove.
Trenutne marže na lijekove u veleprodaji su osam odsto, a u maloprodaji 20 odsto. Od 25. novembra one bi trebale da budu snižene na šest, odnosno 18 odsto, međutim prometnici lijekovima tome se protive i traže sastanak sa premijerom RS Radovanom Viškovićem.
Predsjednik Farmaceutskog društvo Republike Srpske Rada Amidžić kaže za CAPITAL da je vladina uredba o smanjenju marži diskutabilna sa više aspekata.
„Prvo, u šifri djelatnosti je navedena proizvodnja, a smanjenje marže se odnosi veleprodaju i maloprodaju. Drugo, Uredba je donesena bez ikakve konsultacije sa stručnom javnosti i subjektima koji su predmet te izmjene, bez ikakvih projekcija kakav će to uticaj imati na njih“, kazala je ona.
Adžić: Smanjiti PDV na lijekove
Istakla je da je ova uredba napravljena na osnovu preporuka jednog udruženja građana koje je uradilo analizu koja je potpuno neupotrebljiva.
„Oni su posmatrali nekih pet lijekova, jednog proizvođača, koji se prometuju na tržištima BiH, Srbije i Crne Gore. Radili su poređenja, a pri tome, to su lijekovi koji su na fondovskoj listi. Lijekve koji su na fondovskoj listi pacijenti dobijaju na recept i marže u apoteci se uopšte ne zaračunavaju na nabavnu cijenu, nego se Fondu zdravstvenog osiguranja RS fakturiše nabavna cijena. Ono što apoteka dobije je samo farmaceutska usluga za izdavanje lijeka, odnosno 1,43 KM bez PDV-a. Od tih pet lijekova dva su sa fondovske liste, a tri se ne mogu sagledavati u tom kontekstu, jer se neki od njih nalaze na bolničkoj listi i izdaju se samo u bolnici“, ističe Adžić.
Na pitanje da li je marža od 18 odsto mala, Adžić kaže da je sporno to što se to radi bez ikakve stručne analize koja bi pokazala kakav će to uticaj imati.
„Mi jesmo za to da se lijekovi učine jeftinijim i dostupnijim za pacijente, ali način da se smanje marže i to na osnovu preporuka i analize koje nemaju nikakvo utemeljenje, nije pravi put“, naglasila je ona.
PDV
Inače, PDV na lijekove u BiH je 17 odsto, kao i na sve ostale proizvode, dok je u okruženju dosta manji.
Tako se u Hrvatskoj na lijekove PDV ne plaća, u Crnoj Gori je on sedam odsto, s tim da se ne obračunava za lijekove koje plaća Fond, dok je u Srbiji deset odsto.
Na našu konstataciju da je i mimo ove analize, poznato da su lijekovi u BiH skuplji nego u zemljama u regionu, Adžić kaže da bi rješenje moglo da bude smanjenje PDV-a, navodeći da se u nekim zemljama na lijekove uopšte ne plaća PDV.
„Trebala bi se sagledati mogućnost smanjenja PDV-a na lijekove, koji je u okruženju manji nego kod nas. Druga mogućnost je da se vidi da li Vlada ima mehanizme da se pregovara o ulaznim cijenama lijekova, jer je očigledno da su one za naše tržište veće“, kazala je ona.
Ažić kaže i da apoteke maržu mogu da stave samo na lijekove koji se ne izdaju na recept Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
„Oko 50 odsto ukupnog prometa apoteka su lijekovi koji se izdaju na recept. Dakle, tu nema nikakve marže, njima Fond refundira nabavnu cijenu. Ostatak prometa na ovih 50 odsto je ta marža o kojoj pričamo“, istakla je Adžić.
Vukić: Regulativa u BiH u isključivom interesu veletrgovaca i apoteka
U Udruženju građanja „Misli dobro“ kažu da su identifikovali deset najprodavanijih lijekova u BiH i uporedili ih sa cijenama u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Njihova analiza je pokazala da je od 13 najprodavanijih lijekova, čak devet najskuplje u BiH.
„Kada se na te maksimalne veleprodajne cijene dodaju maloprodajne marže koje su najveće, PDV koji je takođe najveći, dobijemo to što imamo, da su neki lijekovi u BiH duplo ili po nekoliko puta skuplji nego u Srbiji“, kaže za CAPITAL Uroš Vukić iz Udruženja „Misli dobro“.
Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u BiH je, naglašava, u isključivom interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, a na štetu građana.
„Maksimalna veleprodajna marža kod nas je osam odsto, a u Srbiji i Crnoj Gori šest odsto. Kada je riječ o maloprodajnim maržama, tu je situacija još gora. Maloprodajne marže su u nadležnosti entiteta i u Republici Srpskoj ta marža iznosi 20 odsto, u Federaciji BiH je 25 odsto, dok je u Crnoj Gori 18 odsto, a u Hrvatskoj i Srbiji je difirencirana što znači da što je veleprodajna cijena lijeka veća, ta marža je manja“, istakao je Vukić.
Tako na lijeku čija je maksimalna veleprodajna cijena 1.000 KM, apoteka u Republici Srpskoj može zaraditi 200 KM, u Federaciji BiH 250 KM, u Crnoj Gori 180 KM, u Hrvatskoj 100 KM, a u Srbiji svega 15,6 KM.
Ima prostora za smenjenje cijena, jer imamo najveće marže u regionu
Vukić kaže da u BiH ima prostora za smanjenje cijena lijekova i da to zavisi isključivo od volje političara, odnosno institucija da se uhvate u koštac sa tim.
„Pozdravljamo odluku Vlade RS da ograniči marže na lijekove, ali to nije sistemsko rješenje i bojimo se da će biti kratkog daha. Što se tiče tvrdnje Farmaceutskog društva da analiza koju smo uradili nije dobra i da je obuhvatila lijekove koje ne plaćaju građani već bolnice i fondovi zdravstvenog osiguranja, postavljamo pitanje ko puni fondove i ko finansira bolnice, građani ili taj novac padne sa neba? Takođe, najave farmaceuta da će svoje poslovanje prebaciti u Federaciju BiH su pucanj u prazno jer dok god u Republici Srpskoj imaju i marku profita ostaće tu“, naglasio je Vukić.
Podsjetio je da je ovakvih prijetnji bilo i ranije, a da se ništa nije desilo, već su, naprotiv, povećali broj svojih maloprodajnih objekata kojih u Republici Srpskoj trenutno ima 488.
CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević
