BANJALUKA – Iduće sedmice u Vladi Srpske počinje uspostavljanje sistema za koordinaciju nadzora javnih preduzeća od posebnog interesa za RS, kao i onih gdje Vlada vrši funkciju skupštine akcionara. Sistem se uspostavlja kroz šest faza, a cilj je doprinos ekonomskom razvoju Republike Srpske, tvrde u Vladi.
Odluka o uspostavljanju sistema za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u RS, stupa na snagu iduće sedmice, a prvo što će biti urađeno je formiranje posebne jedinice u Generalnom sekretarijatu Vlade, te definisanje njenih nadležnosti i zadataka.
Šest faza u uspostavljanju nadzora
Jedinica će prikupljati i analizirati podatke o poslovanju i ocjenjivati usklađenost ekonomskih i finansijskih pokazatelja poslovanja preduzeća sa strateškim politikama RS.
Pored toga, koordinisaće sve aktivnosti javnog sektora prema preduzećima, a u to će biti uključena i ministarstva i Investiciono-razvojna banka RS.
Uspostavljanje nadzora izvršiće se kroz šest povezanih faza.
Nakon što se uspostavi jedinica i definiše koordinacija s drugim republičkim institucijama, uslijediće izmjena propisa kojima se definiše nadzor kako bi se isti ojačao i unaprijedio.
Za sve će, naravno, biti potrebna i IT platforma i stručna obuka zaposlenih, kao i uspostavljanje Registra javnih preduzeća.
Podaci, koje prikupe o poslovanju javnih preduzeća, biće analizirani i pratiće se realizacija planova i njihov doprinos strateškom razvoju.
Na kraju će biti date preporuke za njihov dalji rad.
„Vlada pri uspostavljanju sistema za koordinaciju, ostvaruje saradnju sa strateškim partnerima, međunarodnim finansijskim institucijama kroz angažman stručnjaka sa značajnim iskustvom u oblasti reforme javnog sektora ili korporativnog upravljanja“, naveli su u Vladi.
Stručnost mora biti prioritet
Izvršni direktor i suosnivač Centra za istraživanja i studije – GEA Marko Martić smatra da bi jedan od prvih koraka u reformi javnih preduzeća trebalo da bude da njima rukovode stručna lica.
„Čini mi se da smo svi svjedoci da princip stručnosti i profesionalnog odnosa nije primaran prilikom zapošljavanja i definisanja uloga u javnim preduzećima. Nažalost, drugi principi pripadnosti su bili zastupljeniji i vremenom je to dovelo do toga da su javna preduzeća poslovala kako su poslovala, a reforme su se odgađale“, istakao je Martić.
Dodao je da prvi korak koji je trebalo napraviti, i koji je i dalje potreban, je da se najbolja osoba s aspekta struke imenuje u rukovodeće strukture preduzeća.
„Nije problem toliko ni da se to dodijeli partiji koja je u vlasti, ali ako ta partija ima da ponudi kvalitetan kadar. Međutim, nismo imali takve slučajeve ili su bili rijetki“, naglasio je Martić.
Dodao je i da se pored toga kako posluju javna preduzeća, pozitivno ili negativno, potrebno sagledati i nivo i kvalitet njihovih usluga koje se posebno ne analiziraju.
Dug javnih preduzeća milijardu KM
Dug javnih preduzeća, kao dio ukupnog duga Republike Srpske, prema podacima na kraju 2020. godine, iznosio je 982,5 miliona КM.
Javna preduzeća u Srpskoj, njih oko 220, raspolažu sa imovinom vrijednom više od 10 milijardi maraka, a nerijetko ih većina posluje s gubitkom.
Portal CAPITAL objavio je da je Vlada Republike Srpske formirala još prije godinu dana Radnu grupu za reformu javnih preduzeća, ali od „velike“ reforme, koja bi javna preduzeća trebala da učini profitabilnim, još nema rezultata.
Iz Vlade su nerijetko obećavali da će rukovodioci javnih preduzeća, koji ne ostvare pozitivan rezultat, biti smijenjeni, ali to se nije dešavalo ili je bilo u rijetkim slučajevima.
Premijer Radovan Višković je prošle godine najavio „veliku“ reformu javnih preduzeća, pod palicom njegovog kabineta. Prije godinu dana formirana je Radna grupu za reformu javnih preduzeća, ali reforme još nema.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
