BANJALUKA, BIJELJINA – Dok veliki broj radnika iz Republike Srpske trbuhom za kruhom odlazi u inostranstvo, u Srpskoj su za prvih šest mjeseci ove godine dozvolu za rad dobila 472 stranca, među kojima, osim državljana Srbije i Slovenije, ima i radnika iz Kine, Turske, Albanije pa čak i Bangladeša.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, najviše stranaca za šest mjeseci ove godine zaposleno je u sektoru građevinarstva, te trgovine na malo i veliko, kao i u trgovini i radnjama za popravku motornih vozila i motocikala, te oblasti komunikacija i informacija, kao i na poslovima vađenja ruda i kamena.
Od ukupnog broja izdatih dozvola za šest mjeseci ove godine, 201 se odnosila na planiranu kvotu, dok je 271 viza izdata nezavisno od utvrđene kvote.
“Od 201 radne dozvole koja se odnosila na planiranu kvotu, njih 128 je novih, dok su 73 stare“, rekli su iz Zavoda za zapošljavanje RS. Kako su rekli, lani je za šest mjeseci izdato 407 radnih dozvola, i to 175 koje se računaju u kvotu i 232 izdate nezavisno od utvrđene kvote.
Zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma “Jokić invest” traži radnike i u Aziji, a prije dvije godine je zaposlila deset državljana Bangladeša, dok ove godine planira da dovede 22 nova radnika.
“Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inostranstvo, tako da na našem tržištu skoro da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru“, kazala je Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.
Kako je rekla, skoro da se više i ne školuju zanatlije, te rijetko koja škola ima u ponudi zidara, pekara i slična zanimanja.
Kako je pojasnila, radnici iz Bangladeša su vrijedni i poslušni, ali potrebno je nekada i do dvije godine da bi oni mogli samostalno raditi.
Da su nedostatak radne snage i male plate razlozi što se “uvoze” radnici, kaže i Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina.
“Žalosno je što veliki broj naših ljudi ide u inostranstvo da radi zbog boljih uslova, a mi ‘uvozimo’ jeftiniju radnu snagu. Sigurno je da sistematski treba raditi da se povećaju plate radnicima da ne odlaze odavde, a samim tim ne bi bilo potrebe da nam dolaze radnici iz Azije“, kazao je Albijanić, koji ističe da oni u svojoj firmi nemaju stranih radnika.
“Treba raditi na poboljšanju plata radnicima, da ostaju ovdje, a ne da idu u inostranstvo. Siguran sam, kada bi radnici imali platu 1.000 evra, nikome ne bi padalo na pamet da ide preko granice”, kazao je Albijanić i dodao da su već duži period radnici iz Turske preplavili gradilišta u Srpskoj.
Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kazao je da ne čudi činjenica da u Srpsku dolaze i radnici sa drugih kontinenata jer, kako kaže, firme su zbog manjka radne snage prinuđene “uvoziti” radnike. “Veliki broj naših radnika je otišao u inostranstvo u potragu za boljim uslovima, a ti radnici koji dolaze sigurno su manje plaćeni”, kazao je Bratić.
Pojasnio je da je danas teško ne samo naći nekoga da nauči zanat, već i nekoga ko ima volju da se kasnije time stvarno bavi.
“Često razmišljamo o tome šta se može uraditi da se pokrene interesovanje mladih za deficitarna zanimanja, jer uskoro nećemo imati nikoga da nam zamijeni plinsku bocu. Bilo bi dobro da se napravi ozbiljna reforma već u osnovnim školama, da bi se stvorile pozitivne navike kod onih najmlađih“, objasnio je Bratić.
Kako je rekao, “uvozimo” čak i programere, jer dolaze da rade za manje pare nego što su plaćeni domaći programeri. Nezavisne
