BEČ, BANJALUKA – BiH još nije ispunila svoje obaveze koje proističu iz članstva u Energetskoj zajednici, iako su organi BiH, nakon što su sankcije uvedene, obećali da će raditi na njihovom uklanjanju.
Podsjećanja radi, sankcije su uvedene prije šest godina zbog kršenja obaveza is Trećeg energetskog paketa, a prošle godine Ministarski savjet Energetske zajednice postojeće mjere produžio je na naredni period. Kako nam je pojašnjeno u Sekretarijatu energetske zajednice u Beču, osim za Treći energetski paket, sankcije uključuju i neimplementiranje obaveza iz gasnog sektora koje proističu iz Drugog energetskog paketa, a u sankcije su uključene i neke odredbe Pravilnika o tečnim gorivima BiH, a koje se odnose na količinu sumpora u tekućim gorivima.
“Ako želi da mjere budu ukinute, BiH mora ispuniti sve ove odluke, s obzirom na to da je Ministarski savjet kršenje zakona Energetske zajednice ocijenio ozbiljnim i trajnim”, rekli su nam oni.
Sankcije uključuju neke simbolične mjere poput nerefundiranja troškova prilikom dolaska službenika BiH na sastanke Energetske zajednice pa do ozbiljnijih poput uskraćivanja prava glasa pri donošenju odluka Energetske zajednice i prekidanja investicija u energetiku. Sudeći po informacijama koje smo dobili iz Energetske zajednice, mjera koja bi najviše mogla pogoditi BiH bila bi eventualno prekidanje investicija u energetiku od strane EU. Naime, kako nam je objašnjeno, Energetska zajednica pozvala je EU da i ona preduzme odgovarajuće mjere i suspenduje finansijsku pomoć za sektor gasa u BiH. S obzirom na to da EU priprema veliki paket pomoći za BiH iz IPA III, ostaje da se vidi kako će postupiti EU prema BiH i da li će biti nekih posljedica zbog kršenja zakona EU. Nezvanično, saznajemo da zasad nema odluke u EU u vezi s tim pitanjem. U Energetskoj zajednici “Nezavisnim novinama” je objašnjeno da će naredni redovni termin za razmatranje mjera prema BiH biti na Ministarskom savjetu naredne godine.
“Mjere će se primjenjivati sve dok BiH ne ispravi kršenja koja su navedena u odlukama. Treba imati na umu da se mjere usvajaju na period od dvije godine, što znači da ove godine Ministarski savjet to neće imati na dnevnom redu”, objašnjeno nam je.
Prema zvaničnim podacima, dva glavna izvora proizvodnje energije u BiH su hidroenergija i termalna energija iz termoelektrana. Sudeći prema tom podatku, gasni sektor nije dovoljno razvijen, što može značiti i da će posljedice sankcija biti ograničene, ali bi, sa druge strane, moglo izazvati poteškoće kada su u pitanju buduće investicije u sektor gasa. S obzirom na to da su glavni svjetski finansijeri već najavili da više neće finansirati energiju iz uglja, ukoliko bi gasni sektor pretrpio sankcije, to bi značajno moglo limitirati energetske opcije u BiH. Što se tiče hidroenergije, prema zvaničnim podacima, BiH dobija oko 6.300 GWh iz ovih izvora, a oko 11.000 GWh iz termalnih izvora. Solarna energija i energija vjetra su u BiH tek u povoju, s obzirom na to da se iz ovih izvora godišnje proizvede tek oko 120 GWh električne energije.
