SARAJEVO – Bosna i Hercegovina mala je i otvorena ekonomija, pod uticajem inostranog dohotka, inflacije i kamatnih stopa. Istaknuto je ovo prilikom predstavljanja Makroekonomskih projekcija u Centralnoj banci BiH.
“Ekonomija Bosne i Hercegovine najviše zavisi od kretanja na tržištu Evropske unije, a svjedoci smo koje promjene je ekonomija EU, ali i cijelog svijeta, doživjela u prošloj godini. Tako je BDP naše zemlje u 2020. godini značajno pao, za više od četiri posto, a projekcije su da bi on u 2021. i 2022. godini trebao rasti za 3,4 posto“, kazala je Belma Čolaković, vodeći ekonomista Centralne banke BiH.
U proteklom periodu je, kako je kazala, primijećen rast izvoza, i veći od očekivanog, a takođe smo u proteklom periodu uvozili i trošili više. Na osnovu ovih pokazatelja urađena je revizija prethodnih projekcija Centralne banke BiH.
“Lična potrošnja u Bosni i Hercegovini bila je 88 posto BDP-a, dok je ona u Albaniji, naprimjer, bila 89, a u Crnoj Gori iznad 90 posto. U Srbiji je ona iznosila 78 posto, a u Turskoj je bila ispod 70 posto BDP-a. Ono što je činjenica jeste da se BiH neće vratiti na tokove od prije pandemije, po bilo kojem pitanju, prije druge polovine 2022. godine. Bez strukturnih reformi, treba istaći, ni oporavak ni napredak neće ići brzo koliko bi trebalo“, istakla je Čolaković. Klix
