SARAJEVO – Izvoz iz Bosne i Hercegovine je, u prva tri mjeseca ove godine porastao za oko 400 miliona maraka ili 17 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što stručnjaci objašnjavaju oporavkom i većom tražnjom nakon što je pandemija lani urušila spoljnotrgovinsku razmjenu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH u prvom kvartalu prošle godine izvezeno je robe i usluga u vrijednosti 2,6 milijardi KM, a u istom periodu ove godine više od tri milijarde maraka.
Rast je posebno primjetan kod izvoza žitarica, drveta i proizvoda od drveta, ali i namještaja.
Izvoz žitarica je u prva tri mjeseca prošle godine iznosio 3,6 miliona maraka, dok je u istom periodu ove godine gotovo uduplan na 7,1 milion KM.
Izvoz drveta i proizvoda od drveta porastao je za više od 28 miliona maraka u prvom kvartalu 2021. godine, dok je izvoz namještaja porastao za 51,1 milion KM.
Ekonomski analitičar, Igor Gavran kazao je za CAPITAL da je porast izvoza očekivan.
“Prvi kvartal prošle godine bio je pogoršan epidemijom, kako njenim početkom u BiH, tako i još više njenim djelovanjem na tražnju i poslovanje na našim izvoznim tržištima”, istakao je Gavran.
Podsjeća da su već tada počeli osjećali i problemi u dostavi repromaterijala iz Kine i generalno uslovi poslovanja, posebno u martu, bili su nepovoljni za izvoz iz BiH.
“Zbog toga je pozitivna razlika povećanja izvoza tako izražena sada kada smo imali znatno bolju situaciju u smislu funkcionisanja ekonomije, otvoreni transportni koridori, manje problema u poslovanju privrede, veća dostupnost sirovina i repromaterijala, a porasla je i tražnja”, pojasnio je Gavran.
Govoreći o konkretnim sektorima u kojima se izvoz značajnije povećao, Gavran kaže da su drvna industrija i proizvodnja namještaja jedan od naših najjačih sektora u smislu potencijala i kvaliteta proizvoda koje imamo.
“Logičan je rast tražnje za namještajem i drugim proizvodima od drveta koji su bili u drugom planu u istom periodu prošle godine, kada je imperativ bilo preživljavanje i adaptiranje na novu pandemijsku realnost, a brojni prodajni objekti zatvoreni i kupovina tih proizvoda praktično nemoguća”, rekao je Gavran.
Kada je riječ o žitaricama, situacija je nešto drugačija, jer BiH, kako kaže, ne proizvodi dovoljno žitarica ni za vlastite potrebe, a kamoli za značajniji izvoz, te je ovo povećanje mnogo manjeg značaja za domaću privredu.
“BiH prije svega treba težiti podmirenju većeg dijela vlastitih potreba domaćim žitom i posljedičnom smanjenju uvoza žita, dok ova oblast realno još uvijek nema značajniji izvozni potencijal”, zaključio je Gavran.
CAPITAL: Bojana Ninković
