Nadamo se da će se i UIO uključiti u sistem multilateralnih kompenzacija
Prva ovogodišnja multilateralna kompenzacija krajem februara
BANJALUKA – Interes za ulaganje u akcije zavisi isključivo od poslovnih rezultata preduzeća. Primjeri iz okruženja pokazuju da su akcije postale veoma interesantne kada preduzeća počnu ostvarivati dobre rezultate te isplaćivati dividende, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL direktor Banjalučke berze Milan Božić.
Osvrćići se na poslovanje berze u prethodnoj godini, Božić je rekao da je ona bila uspješna i da je ostvaren pozitivan finansijski rezultat. Najavio je i novine na berzi koje se, prije svega, odnose na ubrzavanje određenih procedura, kao i na sistem multilateralnih kompenzacija.
Istakao je da se pregovara o implementaciji sistema za multilateralne kompenzacije u drugim državama regije.
CAPITAL: Godinama unazad na promet na Banjalučkj berzi najviše utiču zaduženja Vlade RS. Zbog čega je niska zastupljenost prometovanja akcijama preduzeća?
BOŽIĆ: Kada finansijski izvještaji budu pokazivali pozitivne trendove to će uticati i na veće povjerenje investitora. Primjeri iz okruženja pokazuju da su akcije postale veoma interasantne kada preduzeća počnu ostvarivati dobre rezultate te isplaćivati dividende. Za Rumuniju se mogu pronaći podaci da su preduzeća koja su uključena u nacionalni berzanski indeks ostvarivala prosječnu dobit od 13 odsto na angažovani kapital uz prosečno isplaćenu divedendu od 4,5 odsto. Ovaj indeks je porastao za 62 odsto u posljednjih pet godina. Posebno je zanimljivo što je većina tih preduzeća sa značajnim ili većinskim učešćem države. Najave restrukturisanja javnih preduzeća u RS pokazuju da polako sazriijeva svijest da ne postoji drugi put ako se želi uspostaviti održiv ekonomski sistem sa efikasnim korporativnim upravljanjem. Vjerujem da će se na tržištu kapitala pojavljivati i privatna preduzeća koja su dovoljno narasla da se korporatizuju i na taj način dođu do dodatnih resursa za dalji razvoj.
CAPITAL: Najavili ste da će doći do jednostavnijih procedura koje će usmjeriti preduzeća i opštine prema tržištu hartija od vrijednosti? Kada se to očekuje i šta je trenutno najveći problem?
BOŽIĆ: Prijedlozi za unapređenje regulative za komercijalne zapise su već pripremljeni i trebali bi da se usvoje u narednim mjesecima. Suština ovih izmjena svodi se na ubrzavanje procedura tako da trajanje emisije bude primjereno tržištu novca. Ove izmjene bi trebale više usmjeriti preduzeća prema berzi. Primjer trezorskih zapisa Republike Srpske je pokazao sve prednosti uređenog tržišta novca, gdje su kamatne stope značajno snižene.
CAPITAL: Mulitelateralne kompenzacije u proteklom periodu su se pokazale korisnim. Da li su u tom dijelu planirane neke novine?
BOŽIĆ: Privrednici su saglasni da im multilateralne kompenzacije zaista pomažu u poslovanju. Mnogi su prilagodili svoje poslovne modele tako da iskoriste prednosti sistema za multilateralne kompenzacije za ugovaranje poslova i naplatu. Vrijednost ovog sistema potvrđuje i preko 300 preduzeća iz FBiH koja su dobrovoljno priključila. Nadamo se da će se pronaći i način da se Uprava za indirektno oporezivanje uključi u sistem. Svakodnevno dobijamo informacije od preduzeća da bi im to značajno unaprijedilo likvidnost, s obzirom da bi svoje poreske obaveze u tom slučaju mogli djelimično izmirivati svojim potraživanjima.
Novine se odnose na prijedlog da se u MLK sistem uvede elektronski akceptni nalog kao instrument plaćanja. Ovaj instrument bi bio sličan akceptnom nalogu koji je nekada bio u upotrebi. Povjerilac bi osim izvršenja na žiro-računu, te automatske blokade izdavaoca u slučaju nemogućnosti izvršenja, imao pravo izvršenja na drugoj imovini dužnika kao kod mjenice. Prednosti u odnosu na mjenicu bi se ogledale u elektronskom izdavanju, jednostavnom prenosu na novog povjerioca radi izmirenja obaveza te stvaranju idealne podloge za faktoring poslove. Tako bi se i multilateralne cesije mogle jednostavnije sprovoditi. Obaveze po osnovu izdatih akceptnih naloga bi se takođe mogle kompenzovati kroz MLK. Sa ovim izmjenama MLK sistem bi radio kontinuirano, s obzirom da bi se akceptni nalozi mogli izdavati svaki dan, a ne samo za vrijeme sprovođenja multilateralnih kompenzacija.
Za ove novine je već dobijana podrška poslovne zajednice te su izrađeni i nacrti izmjena regulative.
CAPITAL: Koliko će ove godine biti multilateralnih kompenzacija i kada?
BOŽIĆ: I ove godine je planirano da se sprovede šest multilateralnih kompenzacija. Prva naredna bi se trebala sprovesti krajem februara. Očekujemo da će Odluka o rasporedu sprovođenja MLK uskoro biti donesena na Vladi RS i objavljena u Službenom glasniku RS.
CAPITAL: Kakvi su planovi berze u ovoj godini? Najavili ste povećanje udjela na tržištu softverskih rješenja za trgovanje hartijama od vrijednosti u regiji.
BOŽIĆ: Banjalučka berza trenutno radi na razvoju novih funkcionalnosti na SEE Link platformi koja bi trebala olakšati promet naloga za trgovanje između brokerskih kuća u regiji. Pored toga, pregovara se i o implementaciji sistema za multilateralne kompenzacije u drugim državama regije.
CAPITAL: Kako je poslovala Banjalučka berza u prošloj godini i kako se pandemija virusa korona odrazila na poslovanje?
BOŽIĆ: Kriza je pokazala značaj domaćeg tržišta hartija od vrijednosti, što se odrazalo na povećanje prometa na berzi. Značajno je povećan promet i na sistemu za multilateralne kompenzacije koji je takođe pokazao svoje prednosti u kriznim situacijama. Banjalučka berza je godinama ulagala u informacione tehnologije te je na taj način uspjela da dođe i do značajnih prihoda sa inostranih tržišta. Stoga je i u 2020. godini nastavljen dugogodišnji trend pozitivnog finansijskog poslovanja na osnovu koga je stvorena snažna kapitalna i kadrovska osnova za dalji razvoj.
CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević