ZAGREB , Računar ima 77 odsto hrvatskih domaćinstava, a pristup internetu 85 odsto, što je za tri odnosno četiri postotna boda više nego u 2019., podaci su Državnog zavoda za statistiku Hrvatske (DZS).
Ti podaci pokazuju da gotovo sva hrvatska domaćinstva imaju širokopojasni pristup internetu, a razlike i to male u odnosu na prošlu godinu vidljive su samo u vrsti pristupa – 86 odsto domaćinstava ove godine ima samo fiksni širokopojasni pristup internetu, što je jedan postotni bod manje nego 2019. godine.
Za jedan postotni bod u odnosu na lani povećan je i udio kućanstava koja imaju samo mobilni širokopojasni pristup internetu, na 71 odsto.
S obzirom na dob i spol korisnika računala i interneta, nema bitnih razlika između ove i prošle godine – i dalje ih je najviše mlađe i srednje dobi od 16 do 54 godine, muškaraca je više nego žena u tim dobnim grupama, osim u onoj od 35 do 44 godine u kojoj žene imaju malu prednost.
Slično je i kada se gleda prema radnom statusu, gdje učenici i studenti, kao najmlađa grupa, najčešće upotrebljavaju računar i internet.
Ni razlozi korištenja interneta nisu se bitnije mijenjali ove godine u odnosu na 2019., pa je tako najviše građana na internetu radi čitanja vijesti i časopisa, informisanja o proizvodima i uslugama i gledanja sadržaja na Youtubeu.
Njih 84 odsto koristi e-mail, 74 odsto ih se na internetu informiše o zdravlju, a po 73 odsto su tamo radi praćenja društvenih mreža, slanja poruka preko vibera, whatsappa i sličnih servisa, te zbog telefoniranja ili videokonferencija.
Najmanje građana na internetu (29 odsto) je radi prodaje proizvoda i usluga, 64 odsto radi bankarskih usluga, 62 odsto radi slušanja glazbe, a 53 odsto radi servisa e-uprave.
Iako se očekivalo da bi trgovina putem interneta zbog rada od kuće i drugih razloga zbog pandemije mogla donijeti porast trgovine putem interneta, statistika DZS-a to ne pokazuje, nego da je ta trgovina na razini lanjske odnosno 46 odsto internet korisnika kupovalo je robu i usluge putem interneta, za razliku od 2019. kada je to činilo 45 odsto.
Pritom se uobičajeno najviše kupovala odjeća, obuća, nakit i torbe, (58 odsto), a slijede telekomunikacijske usluge, računari, tableti i slično.
Ni dostava hrane putem interneta nije se bitnije mijenjala u odnosu na lani i to je radilo 17 odsto korisnika interneta. Najviše korisnika, 64 odsto, na internetu je kupovalo ove godine jednom do pet puta, dok ih je najveći broj, ili 75 odsto pritom potrošilo 2.000 kuna.
DZS je ove godine, kako navode, prvi puta istražio i novu pojavu tj. Internet of Things (IoT) ili koliko se korisnici interneta služe inteligentnim internetskim uređajima koje su podijelili na kućanske aparate, sigurnosne i uređaje za upravljanjem energijom te virtualne asistente.
Rezultati su pokazali da se 20 posto korisnika služi nekim od tih uređaja. Najčešće su to virtualni asistenti (primjerice Siri i slični), koje koristi 11 posto korisnika IoT-a, slijede IoT kućanski aparati koje koristi šest posto te sigurnosni uređaji s pet posto i energetski IoT s četiri posto korisnika. Bug.hr
