BANJALUKA – Institucije Bosne i Hercegovine sve manje su transparente kada je u pitanju pristup informacijama koje su od javnog značaja. Iako je pandemija virusa korona dosta uticala na rad javnih službi, te usporila tok informacija, zakonski rok od 15 dana ipak je dovoljan za odgovore na pitanja koja zanimaju javnost, ocjena je Transparency Internationala BiH.
Iako su u pojedinim institucijama napravljeni pomaci i informacije su odmah dostupne, na neke se čeka i do pet mjeseci.
Povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama Transparency International BiH ukazao je na nedostatke rada institucija, te slabu komunikaciju sa javnošću.
Kao primjer naveli su da su prilikom zahtjeva za pristup informacijama o uslovima pod kojima se skladišti donirana medicinska pomoć u RS bili uskraćeni za odgovore.
Onemogućen im je pristup i informacijama o tome pod kojim uslovima i na koji način je angažovana firma “Krajinagroup” Banjaluka, koja je prvo besplatno ponudila svoje prostorije za potrebe skladištenja donirane medicinske pomoći. Nakon toga je, na prijedlog Ministarstva zdravlja RS, Republički štab za vanredne situacije donio zaključak o plaćanju zakupnine od 21.500 KM mjesečno.
Slična situacija je i u FBiH, gdje je bilo nemoguće doći do podataka o nabavci respiratora. U Federalnoj upravi civilne zaštite tvrdili su da je sva dokumentacija za taj predmet izuzeta od SIPA-e i Tužilaštva BiH.
Prema istraživanju Transparency Internationala, koje sprovode već nekoliko godina, podaci o javnim preduzećima i institucijama, upravljačkim tijelima, broju zaposlenih, finansijskim i revizorskim izvještajima, teško su dostupni.
“Primjećuju se određeni pomaci, ali su oni nedovoljni. Evidentno je i da je virus korona uticala na to da informacije budu dostupnije. Međutim, ni to nije dovoljno da bi se govorilo o poboljšanoj slici u Bosni i Hercegovini. Jedne informacije su postale dostupnije, dok su druge potpuno nedostupne”, istakli u iz TI BiH.
Podsjetili su vlasti i građane da su borba protiv korupcije i učestvovanje u demokratskim postupcima nezamislivi ako vlasti ne dijele informacije o svom radu sa širom javnošću, te predložili da se konačno u svim zakonima o slobodi pristupa informacijama u BiH predvide odredbe koje obavezuje javne organe da proaktivno objavljuju najveći dio informacija u čijem su posjedu.
CAPITAL: D. Eremija
