BANJALUKA – Mediji u BiH su našli u velikim problemima, a ako se obistine predviđanja, mnogi od njih bi se mogli naći pred gašenjem. Kao i mnoge druge djelatnosti, medijska industrija je od izbijanja virusa korona u Bosni i Hercegovini pretrpjela određene finansijske udare, a najteži trenuci tek slijede.
Prema riječima medijskih radnika i predstavnika novinarskih udruženja, uskoro bi se veliki dio medija mogao naći u situaciji u kojoj neće moći obezbijediti novac za osnovna sredstva za rad i plate radnicima.
Pored toga, mnogi su zabrinuti i za novinare koji se i uz izmijenjeni režim rada u mnogim medijima, zbog potrebe za stalnim i tačnim informisanjem javnosti svakodnevno nalaze na potencijalnim izvorima zaraze.
Kako nam je rekao predsjednik Kluba novinara Banjaluka i urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić, virus korona i trenutna situacija će nanijeti veliku štetu medijima u BiH.
„Sigurno da će se ovo značajno odraziti na rad i funkcionisanje medija i to na nekoliko načina. Prvo, kad gledamo sa neke ljudske strane i zdravstvenog aspekta, novinari su izuzetno izloženi zbog svakodnevnog kontakta sa zvaničnicima, zbog izvještavanja sa kritičnih mjesta, a sve da bi građani dobili pravovremene i tačne informacije. Zbog toga je veoma važna adekvatna zaštita novinara i organizacija, na čemu se dosta radi u mnogim medijima. Tako su redakcije koje se bave štampom ili televizije morale su napraviti reorganizaciju rada. Mnogi su podijelili radnike u nekoliko grupa, u slučaju da dođe do kontakta sa zaraženom osobom, da ne bi kompletna redakcija išla u karantin, već samo jedna grupa“, rekao je Vukelić za portal BUKA.
On je naveo i drugi problem koji je izražen od pojave virusa korona, a to je činjenica da je u ovo vrijeme prioritet izvještavanje o virusu i mnogo tema ostaje neobrađeno, što je jedna od kolateralnih šteta, posebno za društvo kakvo je naše.
Treća stvar je finansijski aspekt.
„Pretpostavljamo da će dosta novinara koji rade kao frilenseri ili honorarci biti manje angažovani, jer redakcije dolaze u nezavidnu finansijsku situaciju. U ovakvo vrijeme krize, gdje se smanjuju brojni procesi rada i gdje kompanije znaju da građani koji su se već potrošili stvarajući zalihe neće trošiti novac na neke druge proizvode, osim osnovnih životnih namirnica, sigurno će doći do otkazivanja reklama, što znači manje novca za medije. U doba krize, uvijek se prvo krešu budžeti za oglašavanje i mi moramo biti svjesni da će se mediji uskoro naći u velikom problemu. To će biti značajan finansijski udar“, rekao je Vukelić i apelovao na vlast da uzme u razmatranje i pomoć medijima.
„To se mora uzeti u obzir i pomoći medijima. Naravno, to ne smije da bude kao prije nekoliko godina kada su dali 11 miliona podobnim medijima, već u saradnji sa medijskom zajednicom treba vidjeti kako konkretno za ovu djelatnost napraviti specifične uslove i uključiti ih da budu dio paketa pomoći, uz ostale privredne subjekte pogođene krizom. Medijska industrija je sigurno jedna od onih koje će biti strahovito pogođene ovom krizom, a to znači manje tačnih informacija, manje izvještavanja i manje vijesti za građane, koji imaju pravo na stalno i tačno informisanje“, kaže Vukelić.
Da medijima predstoji težak period slaže se i Almir Šećkanović, šef Super deska Oslobođenja, koji uključuje nekoliko integrisanih redakcija (dnevne novine, magazin Dani, web portali, informativni program O kanala i redakcija društvenih mreža).
On navodi da se redakcija Oslobođenja veoma brzo prilagodila novonastalim okolnostima i da su bili prinuđeni da u mnogome promijene način dosadašnjeg rada.
„Mi imamo preko 80 novinara i urednika koji sjede u jednom prostoru i prije osam dana smo donijeli odluku da zbog ove situacije uvedemo pravilo da oni koji mogu raditi od kuće ne dolaze na posao. To smo uradili s ciljem da smanjimo broj ljudi u redakciji i da što više zaštitimo naše radnike. Uspjeli smo nekih 45 ljudi sa weba i printa poslati kući, a ovdje je ostalo oko 35 ljudi. Onda smo pojačali dezinfekciju, kupili maske i rukavice i donijeli neke mjere koje su malo otežavajuće za rad, ali smo htjeli u prvi plan staviti zdravlje ljudi. Tako smo odlučili da ćemo što manje pratiti pres konferencije koje se održavaju u zatvorenim prostorima i odlučili smo da nećemo do daljnjeg raditi ’face to face’ intervjue sa domaćim i stranim zvaničnicima za koje znamo da su često na putovanjima. Mi smo poduzeli sve zaštitne mjere koje smo mogli uraditi za sad i sve to u ovom trenutku nije ugrozilo naš rad“, rekao je Šećkanović za BUKU.
Ipak, on navodi da težak period tek slijedi i da svi mediji mogu očekivati finansijski udar. Zbog toga, naš sagovornik smatra da bi vlade morale hitno uzeti u obzir ovakvo stanje i predviđanja i hitno reagovati u vidu pomoći medijima.
„To mora biti jedan od prioriteta vlada kada donose mjere i na to bi trebale redakcije i novinari ukazati. Kada donosite mjere pomoći privredi, obično po nekom pravilu prvo se uzima proizvodnja, ali i mediji su ti na koje se mora obratiti velika pažnja. Novinari su na prvoj liniji zajendo sa zdravstvenim radnicima, ljudima koji se brinu o higijeni i nekim drugim radnicima koji su u stalnom kontaktu sa nepoznatim osobama. Druga stvar, mi imamo problem transporta u cijeloj Evropi i dosta novina je oslonjeno i na transportne djelatnosti. Takav je slučaj i sa nama, zbog čega smo odlučili da smanjimo broj stranica dnevnog lista Oslobođenje, jer ne znamo u kom pravcu će ići ova epidamija i hoćemo li uskoro imati dovoljno papira. Odštampati novinu nije samo napisati je, jer postoji cijeli lanac od nabavke papira, preko štampe i sl. Takođe, možemo očekivati da će oglašivači prvobitno brinuti o sebi, a ne o oglašavanju i medijima i tu će doći do velikih problema. Zbog svega toga, entitetske vlade i Vijeće minstara treba da vode računa i da su mediji u ovom trenutku veoma osjetljivi i da bi ih trebalo podržati u sklopu mjera podrške privredi“, kaže Šećkanović.
Glavni urednik dnevnih novina Euroblic Siniša Trkulja takođe upozorava na predstojeći finansijski udar na medije prouzrokovan virusom korona, naglašavajući da se već osjete određene posljedice.
„Kao i cijelo društvo, i mediji su zbog ovog stanja u kojem smo se našli u jednoj teškoj situaciji. Oglašivači otkazuju razne akcije, promocije… Sve ono što je bilo planirano se prekida. Sve je manje oglašavanja. Generalno gledajući, u Evropi je ogroman broj medija u problemu, posebno u zemljama koje su najpogođenije virusom korona. Italija, Francuska, Španija, Švajcarska, pa jednim dijelom i Njemačka, nam pokazuju sa kakvim se sve problemima suočavaju mediji u ovoj situaciji kada ostanu bez oglašivača“, rekao je Trkulja za BUKU.
On navodi da je trenutna situacija u potpunosti izmijenila njihov način rada i da su se zbog sigurnosti radnika odlučili za rad od kuće.
„Mi u Euro Blicu i portalu Srpska.info smo se organizovali već u prošli četvrtak, kada smo dobar dio radnika poslali da rade od kuće. A od juče smo i definitivno odlučili da svi radimo iz svojih domova, jer nam je u ovom trenutku najvažnije zdravlje ljudi. Želimo na neki način da ispoštujemo i preporuke organa koji su zamolili sve one koji mogu da se ne kreću i da rade od kuće, ali i da pokušamo biti primjer ostalima. Zato bih iskoristio i ovu priliku da pozovom sve građane, koji to nisu uradili dosad, da počnu da se ponašaju odgovorno i da poštuju preporuke ukoliko su to u mogućnosti“, rekao je Trkulja. Buka
