BEOGRAD, Onlajn kupovina u Srbiji nesumnjivo raste, oko 1,8 miliona građana na taj način je kupovalo u 2019. godini.
Srbi su najviše kupovali odjeću i sportske proizvode, zatim dobra za domaćinstvo, namještaj, igračke, a često su onlajn rezervisali smještaj za odmor i plaćali aranžmane za putovanja.
Minule godine je onlajn kupovina zabilježila skor od 32,8 odsto u odnosu na 2018, kaže za Tanjug državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, oslanjajući se na podatke Zavoda za statistiku.
“Narodna banka Srbije je u novembru izbacila podatak da je ukupna platna transakcija kupovine robe i usluga preko interneta u 2019. iznosila 12,3 milijardi dinara i ovo je značajan skok u odnosu na protekle godine”, rekla je Matić.
Prema njenim riječima, u poređenju sa 2018. to je povećanje trgovine putem interneta za 32,8 odsto, u poređenju sa 2017. povećanje za oko 118 odsto, a u odnosu sa 2016. to je povećanje od čak 302 odsto.
Matić ističe da iz godine u godinu platna transakcija putem interneta postaje sve dominantnija u Srbiji. Kaže da je u posljednjih godinu dana nešto više od 1,8 miliona ljudi u Srbiji kupovalo putem interneta, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu za 18 odsto.
“Smatramo da to povećanje jeste značajno, ali da nije dovoljno i da postoji veliki prostor za povećanje kako broja kupaca, tako i broja platnih transakcija putem interneta”, navela je Matićeva.
Ističe da će Ministarstvo na tome raditi sljedeće godine, što je, navodi Matićeva, u skladu i sa Akcionim planom koji je Vlada Srbije donijela za promociju elektronske trgovine.
Osim toga, razvoj elektronske trgovine omogućiće i nova pravila u okviru novog Zakona o trgovini koji uvodi pojam “elektronske prodavnice” i “elektronske platforme”.
U Ministarstvu kažu da ti pojmovi do sada nisu bili u domaćem zakonodavstvu, a to znači da će kupcu sada biti nedvosmisleno jasno od koga kupuje robu i kome da se obrati u slučaju reklamacije proizvoda.
Novine koje se očekuju od sljedeće godine su i isticanja cijena proizvoda i u stranim valutama, što će olakšati domaćim trgovcima da svoju ponudu otvore i na inostrana tržišta, kao i primjena nove inspekcijske metode koja omogućava inspektoru da kao “prikriveni kupac” sprovodi nadzor.
“To će doprineti smanjenju sive ekonomije na internetu i jačanju poverenja potrošača, odnosno, internet će sada biti bezbednije mesto za kupovinu”, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu.
Takođe, izmjene i dopune Zakona o elektronskoj trgovini uvode mehanizme za sprječavanje prevara i obmana građana, jer se zabranjuje slanje neželjenih komercijalnih poruka i za to su predviđene kazne od 100.000 dinara za pravno lice, odnosno 20.000 dinara za preduzetnika.
Zaštiti e-kupaca doprinijeće i novi Zakon o poštanskim uslugama koji je stupio na snagu 8. novembra.
U njemu je uvedena obaveza poštanskog operatora da prilikom prijema paketa identifikuje pošiljaoca, tako da će onlajn trgovci sada morati da vode računa da li šalju “ciglu” ili ono što mu je naručeno i plaćeno.
Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je čak 63 odsto kupljenih proizvoda putem interneta u 2019. bili sportski proizvodi i odjeća, zatim, dobra za domaćinstvo, namještaj i igračke 37,9 odsto i smještaj za odmor 25,3 odsto.
Putem interneta građani su kupovali i elektronsku opremu, ulaznice za kulturne dogadaje, knjige/magazini/novine, telekomunikacione usluge, farmaceutske proizvode, igrice, filmove, muziku, hardver, a najmanje hranu i prehrambene proizvode, samo 6,3 odsto.
Uglavnom su iznosi plaćanja bili manji od 50 evra, čak 59,7 odsto, a od ukupnog broja transakcija 12,6 odsto je bilo onih čija je vrijednost bila između 100 do 500 evra.
Broj redovnih korisnika elektronske trgovine porastao je sa 18 odsto od ukupnog broja korisnika interneta u 2011. na 34,2 odsto u 2019, ali još uvijek postoji 43 odsto korisnika koji nikada nisu kupovali ili poručivali robu ili usluge onlajn.
Kao glavne razloge zbog kojih se ne upuštaju u taj vid trgovine, korisnici navode nepovjerenje, neinformisanost ili nezainteresovanost.
Sa druge strane, 85 odsto građana koji koriste e-trgovinu nije imalo negativno iskustvo prilikom onlajn kupovine.
U Ministarstvu navode da je prepreka za razvoj e-trgovine i nedovoljna ponuda domaćih trgovaca, jer skoro četvrtina firmi koji nude proizvode i usluge, nema razvijenu onlajn prodaju, a samo 14 odsto planira uvođenje tog prodajnog kanala. Tanjug
