SARAJEVO – Domaći vinari i pivari imaju razloga da zadovoljno trljaju ruke, bar kad je u pitanju saradnja sa Kinom, jednom od najvećih ekonomskih sila na svijetu.
Naime, izvoz ovih proizvoda iz BiH u tu daleku zemlju posljednjih godina bilježi značajne rezultate, a što je posebno važno jer je, kako kažu iz vinarija “Vukoje” i “Čitluk”, kao i iz “Sarajevske pivare”, u pitanju veliko tržište.
Željko Nakić, vlasnik vinarije “Čitluk” i predsjednik Grupacije vinara iz FBiH, kaže da je vinarija “Čitluk” već odavno prisutna u Kini i da tamo ima pet-šest manjih distributera.
Ističe da su Kinezi posebno zainteresovani za kupovinu ekskluzivnih vina, prije svega onih koja su dosta odležala.
“Oni ne pitaju za cijenu”, kaže Nakić.
Vinarija “Vukoje” iz Trebinja, prema riječima Radovana Vukoja, vlasnika ove vinarije, na kineskom tržištu prisutna je skoro 10 godina.
“U pitanju je najbrže rastuće svjetsko tržište i veoma je zanimljivo za sve u regiji. Oni su specifični po tome što su konzumaciju crvenih vina prepoznali kao zdravstveni aspekt, tako da 98 odsto izvoza prema toj zemlji čini crveni asortiman”, kazao je Vukoje za “Nezavisne”.
Vinari ističu da u poslu sa Kinom očekuju veću podršku resornih ministarstava i institucija na državnom i entitetskim nivoima, posebno kada je u pitanju promocija domaćih proizvođača, a što bi dobro došlo i “Sarajevskoj pivari”, koja takođe proizvode izvozi u ovu zemlju.
Iako je izvoz vina, piva i alkoholnih pića iz BiH u druge zemlje svijeta povećan u protekloj godini, razlika između uvoza i izvoza, još je velika, naročito kada je pivo u pitanju.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH kažu da dosta sarađuju sa vinarima i pivarima i da je to izvozni sektor koji ima veliki potencijal.
Međutim, vinari i pivari su mišljenja da bi situacija bila mnogo bolja kada bi BiH dobila kandidatski status za EU, jer bi se tada otvorila vrata mnogobrojnih fondova koji bi omogućili još bolje plasmane na inostranim tržištima.
Željko Nakić kaže da vinarija “Čitluk” 75 odsto svojih vina izvozi u zemlje EU, te da su njihova vina prisutna na četiri kontinenta.
“Izvozimo četiri vrste vina, kamenu žilavku, to je posebna vrsta, vranac, vrhunsku žilavku i blatinu”, ističe Nakić, te dodaje da su već dugo prisutni i u Americi.
Nakić kaže da bi bilo dobro da se pokušaju zaštiti hercegovačke autohtone vrste grožđa, te da treba raditi na vraćanju onih vrsta koje su specifične, kao što je sorta grožđa trnjak.
Radovan Vukoje smatra da BiH mnogo više kao država mora da učini na promociji samih vinskih regiona.
“Hercegovina je jedan od rijetkih regiona u Evropi koji u svom imenu sadrži ime vino i na osnovu toga mogli bismo napraviti izuzetan marketing, ne samo za vino, nego i za sve ostale proizvode koje imamo u našem kraju. Jer, upravo vino za sebe vezuje i gastro-turizam i čini jedan veliki lanac tih autentičnih proizvoda”, kaže Vukoje.
On ističe da vinarije u BiH, među kojima i vinarija “Vukoje”, izvoze isključivo zahvaljujući kvalitetu svojih proizvoda.
“Treba se baviti što više autohtohnim sortama i njih brendirati, a tu je pomoć države veoma bitna”, poručuje Vukoje.
Ističe da su u regionu ulaganja u eksport i marketing ogromana i da resorni ministri u državi moraju shvatiti da se mora ulagati, jer bez toga nema masovnog izvoza.
Melisa Sefer, portparol “Sarajevske pivare”, kaže da se izvoz piva iz “Sarajevske pivare” povećava iz godine u godinu, a da najviše izvoze u Hrvatsku. Sarajevsko pivo prisutno je i na tržištima Sjeverne Makedonije, Slovenije, Austrije, Njemačke, Albanije, SAD i Švedske. Nezavisne novine