Na londonskom je tržištu cijena barela ostala nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 66,19 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 37 centi višoj cijeni, od 55,96 dolara.
Najveću podršku cijenama pruža smanjena opskrba iz vodećih proizvođača, predvođenih Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom.
“Naši podaci … zaista govore da će razlika između ponude i potražnje u prvoj polovini ove godine biti najmanja u proteklih više godina pa određeni stepen podrške cijenama za sada jednostavno ima smisla”, konstatuju u izvještaju analitičari konsultantske firme JBC Energy.
Rafinerije širom svijeta ujedno su prisiljene platiti više kako bi se opskrbile srednje teškom ili teškom kiselom naftom, poput one proizvedene u Iranu i Venezueli, zemljama pod američkim sankcijama.
Rast cijena zakočio je juče podatak o padu prodaje automobila na kineskom tržištu u januaru, koji je iznova potpirio zabrinutost za drugu po veličini svjetsku privredu.
Analitičari ipak ocjenjuju da osnovni trend za sada uvjerljivo naznačuje rast cijena sirove nafte u predstojećem razdoblju.
“Puno je faktora neizvjesnosti koji bi mogli značajno uticati na cijene nafte; sjetite se samo nepredvidivog Donalda Trumpa, brexita, trgovinskih pregovora ili čak obnove trenutno blokirane libijske i venezuelanske proizvodnje”, podsjeća Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa.
“Najnoviji dostupni podaci signaliziraju ipak smanjenje razlike između ponude i potražnje. Nije baš preporučljivo plivati protiv struje a ona trenutno ocrtava rast cijena”, dodao je Varga.
Kočnica cijenama bio jejuče i podatak iz izvještaja firme Baker Hughes o tri novoaktivirana bušotinska postrojenja u SAD-u prošle sedmice, koji signalizira daljnje povećanje američke ponude nafte.
U odvojenom je izvještaju OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u petak iznosila 64,87 dolara, što znači da je porasla 59 centi u odnosu na prethodni radni dan. SEEbiz / H
